Brendovi satova: Rolex

2

Postoji li poznatije ime u svijetu urarstva od Rolexa? Ime Rolex je toliko rašireno i cijenjeno, a mišljenje da je Rolex uvjerljivi broj jedan kada je kvaliteta satova u pitanju toliko rašireno da ćete teško prosječnom muškarcu dokazati da postoje manufakture poput Patek Phillipea ili A. Lange & Sohnea koje nisu toliko razvikane ali su kvalitetom ispred Rolexa. Rolex je sinonim za luksuzan život i predstavlja, poput Ferrarija, san velikog broja muškaraca. Ova satna manufaktura je toliko popularna da je daleko najkopiraniji sat na svijetu, i kopiju Rolexa ćete naći baš u svim krajevima svijeta.

A da će njihovi proizvodi doseći te granice sigurno nisu ni sanjali Hans Wilsdorf i Alfred Davis kada su 1905. godine u Londonu osnovali Wilsdorf & Davis, tvrtku koja je uvozila Hermann Aeglerove mehanizme i ugrađivala ih u kvalitetna Dennisonova kućišta. U to vrijeme su muškarci koristili džepne satove, dok su ručni satovi smatrani ženskim nakitom, pa su satovi Wilsdorfa i Davisa prodavani kao nakit. Tri godine kasnije, Wilsdorf & Davis je promijenio ime u Rolex, a zanimljivo je da nikada nije razjašnjeno što točno Rolex znači. Prema nekim teorijama ime dolazi iz francuske fraze za savršeni satni mehanizam, ali Wilsdorf i Davis nikada nisu komentirali, osim što je Hans Wilsdorf jednom prilikom izjavio da je izabrao ime koje će biti kratko, zvučni i lako izgovorljivo za sve jezike.

Te 1908. godine, Rolex je otvorio ured u La Chaux-de-Fonds, što je ujedno značilo i početak preseljenja brenda u Švicarsku, najviše zbog visokih izvoznih taksi, pa je od 1919. godine sjedište brenda u Ženevi. Rolex je tako već gotovo 100 godina švicarski brend iako ga se, zbog njegovih korijena, pogrešno smatra britanskim proizvođačem satova.

Meteorski uspjeh Rolexa počeo ja za vrijeme Drugog svjetskog rata, i to nesebičnim potezom Hansa Wilsdorfa. Naime, početkom 40-tih RAF je izabrao Rolex za službene satove svojih pripadnika. Satovi su bili toliko kvalitetni da su ih Nijemci krali ubijenim i zarobljenim britanskim pilotima. Čuvši za to, Wilsdorf je odlučio pokloniti novi Rolex sat svakom pilotu koji je svoj Rolex izgubio, a čak nije tražio niti dokaz da je sat stvarno ukraden! To nije impresioniralo samo Britance, već i američke vojnike koji su počeli masovno kupovati Rolexove satove pa je Rolex, nakon povratka vojnika iz rata, postao izuzetno popularan i u SAD-u. Vrata puta prema legendi su Rolexu time bila širom otvorena, pogotovo nakon što je Rolexov ikonski model Submariner, nosio James Bond u prva četiri filma!

A da je sat puno više od otmjenog i luksuznog izgleda Rolex je pokazao 1953. godine kada su ga nosili pripadnici britanske ekspedicije na Mount Everest, i kada su cijelo vrijeme satovi radili besprijekorno unatoč ekstremno lošim uvjetima. Možda još veći dokaz izdržljivosti stigao je 1960. godine kada se Jacques Piccard podmornicom spustio u Marjanskoj brazdi, na najdublje mjesto na našem planetu. Na njegovu podmornicu je bio pričršćen Rolex Sea Dweller Deep-Sea Special sat koji je preživio spuštanje na dubinu od čak 10.916 metara!

Izdržljivost i kvaliteta je i danas izuzetno važna stavka pa su satovi podvrgnuti strogim testovima kvalitete tijekom proizvodnje. Satovi se tako, među ostalim, testiraju u vodenoj komori u kojoj se simuliraju pritisci dubine od 300 metara, te zračnoj komori kako bi se utvrdilo postoji li puštanje zraka.

Svoju popularnost Rolex može zahvaliti i jakom marketingu, pa je švicarska satna manufaktura tako pokrovitelj Wimbledona i Australina Opena, dva velika golf turnira – The Open Championship i US Open, službeni je mjeritelj Formule 1, 24 sata Le Mansa i 24 sata Daytone. Njihovi ambasadori su bili Sir Jackie Stewart, Placido Domingo, Roger Federer, Pierce Brosnan i mnogi drugi.

Ono što čini Rolex nedostižnim snom za većinu muškaraca jest – cijena. Luskuz i kvaliteta za sobom potežu i veće cijene pa se najjeftiniji Roloxeov sat može kupiti po cijeni od 20.000 kn, ali cijena poznatijih Rolexovih modela se ne spušta ispod 70.000 kn, dok im gornja granica dostiže nebo. Zbog tih svojih visokih cijena Rolex je omiljena meta falsifikatora, te se u doslovno svakom kutku svijeta mogu pronaći kopije. Jedna od najvećih razlika između kopije i originala jest u kazaljci sekunde – dok kod originala kazaljka sekunde klizi, dok kod kopija otkucava svaku sekundu posebno te „preskače“ sa sekunde na sekundu. Zanimljivo, najveći stručnjaci za ocjenu originalnosti Rolexa su – striptizete! Naime, u malo boljim striptiz klubovima uče ih kako raspoznati je li Rolex pravi ili ne, kako ne bi gubile vrijeme zabavljajući posjetitelje plićeg džepa!

 

Nagradna igra:

Komentirajući ovaj tekst možete osvojiti i vikend boravak u Dubrovniku! Povodom našeg 10. rođendana pripremili smo nagradnu igru u kojoj će najsretniji čitatelj osvojiti vikend boravak u prelijepom Grand Hotelu Park u Dubrovniku.  Tijekom iduća dva tjedna komentirajte neki od naših tekstova na našoj web stranici, a svakim komentarom imate jedan ulaz u nagradnu igru. U petak, 11. ožujka, nasumičnim izborom netko od vas će moći početi planirati put za Dubrovnik.

Pri komentiranju vodite računa da napišete ispravan mail, kako bi vas mogli kontaktirati, te da komentar na tekst bude smislen. Jednostavne komentare, samo radi sudjelovanja a koji u biti nemaju veze s tekstom, nećemo uvažavati za ovu nagradnu igru. Također, moramo istaknuti da samo vaš prvi komentar na našoj stranici traži odobrenje administratora (kako bi spriječili spamove), a nakon toga možete komentirati bez ikakvih autorizacija.

About author

Kult portal

Vodeći se tvrdnjom da nas nitko ne može napraviti boljima nego mi sami, Kult je web magazin namijenjen muškarcima koji se trude i žele biti – bolji

2 comments

  1. Marko 10 ožujka, 2016 at 11:59 Odgovori

    Rolex je doista odličan sat ,ali ima naravno i boljih. Samo što si je Rolex davnih dana priuštio dobre reklame, pa je poznat, ali nije samo reklama. Prijatelj ima Rolex Gmt Master. Odličan je i radi na otkucaj srca. Tako da se prenosi s generacije na generaciju. Cijena od nekih 30 000 kuna onda i nije velika.

Odgovori na Nikolina Otkaži odgovor

Pornografija – biznis današnjice

Od početka 60-tih godina do danas pornografija je izrasla u jednu od najvećih industrija koja godišnje zaradi čak 57 milijardi dolara!   Sa 57 milijardi ...