EU: 5 stvari koje biste trebali znati

0

Hrvatska postaje 28. zemlja članica EU, zajednice koja je svoje temelje postavila još prije 60 godina

 

1. TEMELJI ZA EU SU POSTAVLJENI 1950. GODINE

Nakon Drugog svjetskog rata, pojavile su se ideje o ujedinjenju Europe kako bi se suzbili budući pokušaji ekstremnog nacionalizma. Prvi korak prema tome napravljen je 9. svibnja 1950. godine kada je francuski ministar vanjskih poslova Robert Schumann predložio europskim zemljama da ujedine svoju industriju ugljena i željeza. To je dovelo do osnivanja ECSC (European Coal and Steel Community) i EEC (European Economic Community) u kojoj su bile Francuska, Italija, tadašnja SR Njemačka, Belgija, Nizozemska i Luksemburg. Šest država kasnije osniva i Euroatom (European Atomic Energy Community), dodatno učvršćujući veze, pa se tri saveza desetak godina kasnije zajedno nazivaju EC (European Communities). Prvo širenje se događa 1973. godine, kada se zajednici priključuju Danska (uključujući Grenland koji 1985. godine izlazi iz saveza), Irska i Velika Britanija, Grčka se priključuje 1981. godine, a Portugal i Španjolska 1986. godine. Tih 12 zemalja, sporazumom iz Maastrichta 1. studenog 1993. godine postaju Europska Unija!

 

2. 12 ZVJEZDICA NA ZASTAVI NE PREDSTAVLJA ORIGINALNE ZEMLJE ČLANICE

Zastava EU je 12 zvjezdica na plavoj podlozi, te je simbol ne samo EU već i europskog jedinstva i zajedništva. Iako je u trenutku osnivanja EU imala 12 članica, suportno mišljenju, 12 zvjezdica ne predstavlja broj zemalja osnivača EU. Broj 12 je simbol savršenstva i jedinstva, počevši od 12 sati u polovici dana, do 12 mjeseci u godini. Stoga se broj zvjezdica na zastavi nije, niti će, povećavao pristupanjem novih država članica.

 

3. EU JE TREĆA „DRŽAVA“ SVIJETA PO BROJU STANOVNIKA

U zamljama EU živi nešto malo manje od pola milijarde stanovnika, odnosno 7,3% od ukupnog broja stanovništva našeg planeta. Ukoliko bi se EU promatrala kao jedna država, EU bi po broju stanovnika bila treća, odmah iza Kine i Indije. Najveći doprinos broju stanovnika daje Njemačka, s 82 milijuna stanovnika, a sljedi je Francuska. Najmanje stanovnika ima Malta – samo 400.000! Najveća po površini je Francuska, a najmanji teritorij ima Malta.

 

4. NORVEŽANI SU DVA PUTA NA REFERENDUMU ODBIJALI ULAZAK U EU

Norveška je jedina skandinavska zemlja koja nije članica Europske unije. Norvežani su se dosad četiri puta prijavili za članstvo u EEZ-u i EU. 1962. i 1967. Francuska je uložila veto na ulazak Norveške u zajednicu, dok su pokušaji ulaska u zajednicu 1972. i 1994. odbijeni nacionalnim referendumom. Razlozi zbor kojih Norvežani ne žele u EU su zadržavanje kontrole nad izrabljivanjem nafte i plina na svom teritoriju, te nad pravima ribolova u vlastitim teritorijalnim vodama.

Međutim, članstvom u EEA (European Economic Area), Norveškoj je, baš kao i Islandu te Lihtenštajnu, dopušten pristup jedinstvenom europskom tržištu. Osim toga, Norveška je i neovisno od stečevine vezane uz EEA potpisala niz EU sporazuma vezanih uz granice, imigrante, vanjsku politiku, poljoprivredu, policijsku suradnju i slično.

 

5. ČETVRTINA BUDGETA EU PARLAMENTA OTPADA NA TROŠKOVE ZASTUPNIKA

Europski parlament je tijelo Europske unije, čije članove izabiru izravno građani EU svakih pet godina, koliko traje mandat zastupnicima. Zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije, a sjedište mu je u Strasbourgu, gdje se i održavaju redovne mjesečne (četvorodnevne) plenarne sjednice, kako je propisano protokolom u Amsterdamskom ugovoru. Međutim, tijekom većeg dijela mjeseca, pripremne zakonodavne radnje, sjednice odbora, i dodatne plenarne sjednice održavaju se u Bruxellesu, gde su smještene i ostale institucije Unije. Tajništvo Europskog parlamenta nalazi se u Luksemburgu.

Prošlogodišnji budget odobren za rad EU parlamenta je iznosio 1,7 milijardi eura. Nešto malo manje od četvrtine, točnije rečeno 24%, otpada na troškove zastupnika u parlamentu koji uključuju i putne troškove, te troškove hrane, smještaja… Kako plaća zastupnika u eruopskom parlamentu iznosi 7,957 eura, nije ni čudo da je na našim izborima bio toliki broj kandidata koji su htjeli predstavljati Hrvatsku.

About author

Kult portal

Vodeći se tvrdnjom da nas nitko ne može napraviti boljima nego mi sami, Kult je web magazin namijenjen muškarcima koji se trude i žele biti – bolji

No comments

Kako kupovati polovni automobil

Ukoliko ste se odlučili na kupnju polovnog automobila potrebno je pripaziti na nekoliko stvari   Zbog krize je tržište novih automobila u Hrvatskoj u odnosu ...