U godinama nakon Drugog svjetskog rata, usljedilo je razdbolje strahovitog razvoja automobilske i zrakoplovne industrije, a počela je i utrka za osvajanje svemira. U razvoju raketa, zrakoplova i automobila izuzetno su bile važne tehničke inovacije, a kako je mjerenje vremena bilo posebno važno u njihovom funkcioniranj,u kao i razvoju, počela se razvijati i posebna vrsta sata – kronograf. Jednostavno mjerenje vremena više nije bilo dovoljno, pa su kronografi tijekom 50-tih, 60-tih i 70-tih počeli dobijati nove funkcije kao što su mjerenje prosječne brzine, udaljenosti… Danas se to razdoblje smatra zlatnim godinama kronografa, pa vam donosimo pet satova koji su u mnogo čemu bili pioniri, a danas imaju kultni status.
BREITLING NAVITIMER
1952
Do 1952. godine piloti su već bili upoznati s Breitlingom, koji je ne samo proizvodio instrumente za zrakoplove već je i njegov sat Chronomat, koji je predstavljen 10 godina ranije, bio popularan među pilotima. Chronomat je osim kronografa jednostavnim pomicanjem oboda kućišta omogućavao neke kalkulacije poput zbrajanja, množenja i pretvaranja jedinica pa je osim među pilotima bio popularan i među matematičarima. A tada je, uz pomoć Udruženja pilota i samih pilota, Breitling predstavio Navitimer, sat namijenjen pilotima koji će brzo postati ikonski sat! Navitimer je djelovao poput malog računala jer je pilotima omogućavao da jednostavno izračunaju brzinu i udaljenost, pa mu je status broja jedan među pilotima ovim satom bio dodatno zagarantiran.
OMEGA SPEEDMASTER
1957
U vrijeme kada je predstavljen Speedmaster, Omega je već bila dobro umiješana u motosport, kao i sport općenito jer je, među ostalim, bila i službeni mjeritelj vremena na Olimpijskim igrama. Stoga je namijena Speedmastera bila prvenstveno za ljubitelje sporta, kao i sportska mjerenja. Međutim, nakon što je astronaut Wall Schirra nosio svoj osobni Speedmaster na Mercury-Atlas 8 misiji, NASA je uvidjela mogućnosti koje pruža kvalitetan kronograf u njihovim budućim misijama. Stoga su napravili natječaj na koji su se prijavila imena poput Rolexa, Breitlinga i Longinesa, ali za službeni sat je izabran Speedmaster koji je tada kasnio samo pet sekundi na dan. NASA je bila oduševljena i njegovom antimagnetskom zaštitom, otpornošću na vibracije i temperature, a sve to ga je činilo najotpornijim kronografom u to vrijeme.
HEUER AUTAVIA
1962
Heuer Autavia je svoju karijeru počela kao instrument za mjerenje vremena na utrkama, a kada je početkom 60-tih Jack Heuer počeo obnovljati svoju liniju kronografa odlučio je „uskrsnuti“ i Autaviu, ovaj put kao pravi ručni kronograf. Rezultat je bio prvi Heuer s rotirajućim obodom kućišta, a pet godina kasnije Heuer je lansirao i redizajniranu verziju čiji je rotirajući obod uključivao i tahometar koji je omogućavao neke kompleksnije kalkulacije poput prosječne brzine na većim daljinama. Autavia je brzo postala omiljena među vozačima kao što su Mario Andretti, Jochen Rindt i Jo Siffert, i iako su Monaco i Carrera postali najpoznatijevi Heuerovi kronografi, Autavia je bila ta koja je pokrenula trend.
ZENITH EL PRIMERO
1969
Utrku između Zenitha, Seika, i Heuer/Breitling/Hamilton-Buren/Dubois-Depraz grupe tko će prvi proizvesti automatski kronografski mehanizam na kraju je dobio Zenith kada je 1969. godine predstavio El Primero. Osim što je bio prvi automatski kronografski mehanizam na svijetu, El Primero je bio i ostao poseban i po tome što je imao 36,000 vns, te što je mogao mjeriti iznimno kratke vremenske intervale – sve do desetinke sekunde. Kako su u Zenith uvijek bili ponosni na kvalitetu svojih satova i mehanizama odlučili su postaviti jedan El Primero na stajni trap Boeinga 707 na letu New York – Pariz. Unatoč iznimno velikim oscilacijama u temperaturi, pritisku, vibracijama i estremnim visinama, sat je savršeno radio i nakon slijetanja.
HEUER MONACO
1971
Iako su izgubili utrku s Zenithom, u Heuer/Breitling/Hamilton-Buren/Dubois-Depraz grupi su nastavili s radom na svom automatskom kronografskom mehanizmu, a rezultat je bio Calibre 11. Heuer je znao da sam mehanizam nije dovoljan i da će trebati nešto posebno kako bi imao pobjednički sat te se udružio s proizvođačem kućišta Piquerezom koji je na kraju i došao s idejom velikom kvadratnog kućišta. Heuer je bio oduševljen te je 1971. godine predstavio Heuer Monaco, sat koji će vrlo brzo postati ikonski, i najlegendarniji Heuerov model svih vremena. Ovaj je sat ujedno pokrenuo cijeli trend avantgard satova koji je usljedio 70-tih, a svjetsku slavu je ostvario nakon što ga je legendarni Steve McQueen nosio u filmu Le Mans.
No comments