Muškarci i vatra su povezani još od najranijih doba. Za muškarce iz najranijih doba vatra je omogućavala grijanje, obranu od divljih životinja, svjetlost kao i sredstvo za spravljanje hrane. I dok vatra više nije esencijalna za opstanak čovječanstva, ipak je sposobnost rukovanja njom nešto što bi muškarci trebali znati. Kampiranje u prirodi, roštiljanjeili grljenje s ljepšom polovicom uz topli kamin su ono što čini život tako lijepim, stoga bi svaki muškarac koji drži do sebe trebao znati kako upaliti vatru. Pročitajte zato ovaj tekst i impresionirajte društvo snalaženjem oko vatre.
PROSTOR
Najvažnije od svega je da cijelo vrijeme vodite računa o sigurnosti jer zadnje što želite jest da se vaše ime povlači po medijima kao čovjek koji je nehotice pokrenuo stravičan požar. Ukoliko ste u blizini mjesta koja su predviđena za takve stvari koristite se njima, a ukoliko ste u prirodi izaberite mjesto dalje od stabala, grmova i suhe trave. Mjesto na kojem ćete paliti vatru je idealno na čistoj zemlji, bez trave, a ako niste u mogućnosti naći takvo mjesto, očistite od trave i suhog lišća površinu otprilike metar za metar. Kamenjem ogradite rubove površine koju ste namijenili za vatru kako bi dodatno spriječili širenje iste.
DRVA
Naravno, najvažnija stvar u cijeloj priči je drvo. Ali, nije dovoljno naći prvo drvo na koje naiđete te očekivati da ćete odmah upaliti vatru. Kako bi kvalitetno upalili vatru i održavali je bit će vam potrebne tri vrste drva.
1. Kresivo. Da bi uspješno zapalili vatru treba vam nešto što se lako zapali, ali brzo izgara. Suho lišće, suha kora, suha trava, pa čak i suhe gljive služe kao odlično kresivo. Jako je važno da je kresivo suho, jer u slučaju da je vlažno samo će stvarati dim, i nikada nećete dobiti otvoreni plamen. Ukoliko se nađete u prirodi nakon kiše, suho lišće i travu potražite ispod većih borova.
2. Potpala. Nakon paljenja ne možete odmah preći na velika drva jer će ugušiti vatru. Stoga vam je potrebno nešto što će nakon paljenja održati vatru na životu dok ne zahvati veće drvo. Potpala se uglavnom sastoji od malih grančica. Tražite grančice debljine olovke, i to samo one koje su suhe. U slučaju da ne možete pronaći suhe grančice, pokušajte nožićem sastrugati koru s njih.
3. Ogrjevno drvo. Ovo je ono što će održavati vašu vatru te što će vas grijati. Suprotno mišljenju laika, komadi drva ne trebaju izgledati kao ogromne cjepanice. Ukoliko stavite prevelike komade drva trebat će previše vremena dok uhvate vatru i počnu grijati. Umjesto toga tražite komade koji će biti debljine vaše podlaktice.
SLAGANJE DRVA
Postoji nekoliko vrsta slaganja drva za vatru, a dvije vrste su najčešće.
1. Indijanski šator. Stavite kresivo u sredinu, nakon čega počnete uspravno slagati grančice koje će služiti kao potpala, u stilu indijanskog šatora. Na strani u koju puše vjetar ostavite otvor, kao da su vrata od indijanskog šatora, kako bi vjetar puhao i raspirivao vatru da uhvati grančice. Preko grančica ogradite istu takvu konstrukciju od ogrjevnog drva. Zapalite kresivo, a vatra će kako se bude rasplamsavala prvo hvatati potpalu, a nakon toga i ogrjevno drvo. Nakon što se struktura od ogrjevnog drva raspadne, dodajte još drva na vatru.
2. Brvnara. Stavite dva komada ogrjevnog drva paralelno jedno sa drugim, tako da budu na jednakoj udaljenosti na oba kraja. na njihove krajeve, u pravcu suprotnom od donjih komada drva stavite nova dva komada, tako da kada gledate odozgo imate oblik kocke. U sredinu stavite što više kresiva. nastavite graditi komadima drva prema gore, ali tako da drva budu sve bliža jedno drugome, odnosno da na raku dobijete gotovo oblik piramide. Na vrh konstrukcije, ali i po stranama, stavite slojeve kresiva i potpale. Ne zaboravite ostaviti dovoljno prostora između ogrjevnog drva da možete zapaliti vatru, ali i da imaju dovoljno kisika kako bi gorjeli.
PALJENJE VATRE
Ukoliko ste pošli na logorovanje, pretpostavlja se da ste sa sobom ponijeli šibice, upaljač ili kremen. Ukoliko to niste napravili jer inače ne spadate u skupinu organiziranih ljudi. Prije odlaska u prirodu obavezno provjerite da su šibice suhe, te da upaljač ili kremen rade.
Ali što napraviti ukoliko ste se u prirodi zatekli neplanirano i nemate čim zapaliti vatru?Ukoliko se osjećate „robizonski“ pokušajte stari način kamen o kameni, ili kamen o čelik. Prije toga je potrebno napraviti gnijezdo koje će hvatati iskru, i to od suhog središta trulog drva ili kore, suhe trave. Udarajte kamenom od kamen, ili komad čelika sve dok gnijezdo ne uhvati neku iskru koju dobijate udarcima. Sličan je princip i sa trljanjem grana, gdje je cilj trenjem dobiti iskru.
Možete se poslužiti i kablovima za paljenje automobila, naravno ukoliko je automobil blizu. Spojite kabele na akumulator, te dodirivanjem kliješta sa suprotnim polovima bacite iskru koja će zapaliti kresivo. Sličan je princip i s baterijama, ali će vam biti potrebna i jako tanka žica, najidealnije od čelične vune. Cilj je da se žica omota oko polova baterije kako bi se dobio kratki spoj, i tu opravo u trenutku kada žica ujedno dira i kresivo. Naime, uslijed spoja žica će se užariti što bi trebalo stvoriti tinjanje na pripremljenoj podlozi. Ukoliko se odlučite na ovaj princip, pazite oči jer se može dogoditi da baterija eksplodira.
GAŠENJE VATRE
Česta greška, zbog koje se često događaju požari, jest da se vatra ne ugasi na pravilan način. Nekada vam može izgledati da je vatra ugašena, ali da tinja i tinja sve dok se ponovo ne pojavi otvoreni plamen koji može u konačnici prouzročiti požar. Stoga, vatru ugasite temeljito.
Gašenje vatre, suprotno mišljenju, nije nešto što bude gotovo u sekundi, već bi ga trebalo početi 20-tak minuta ranije. Kada god planirate paliti logorsku vatru, bilo bi dobro da planirate i to da uz sebe imate kanistar s vodom koji će vam služiti za planirano gašenje, ali i ukoliko stvari krenu krivo. Kada krenete gasiti vodu nemojte izliti svu vodu odjednom, nego zalijevajte malo po malo sve dok se vatra ne ugasi. Također, za vrijeme gašenja „čačkajte“ grančicom ili lopatom po drvima kako bi se pobrinuli da cijeli pepeo bude mokar, pa ćete na taj način spriječiti bilo kakvo tinjanje vatre. Nemojte nikada stavljati dlan na pepeo, koliko god on bio mokar, ali prije nego se udaljite s mjesta bilo bi dobro stražnju stranu dlana približiti pepelu. Ukoliko osjećate toplinu još nije vrijeme da pođete.
Za kraj, prije nego pođete, pokupite pepeo, kojeg ćete kasnije odbaciti na prikladnom mjestu, i mjesto na kojem ste boravili vratite što je moguće više u prvobitno stanje. Zašto? Zato što tako rade pravi odgovorni muškarci i ljubitelji prirode.
No comments