Dubrovnik se nalazi na jednom od najtrusnijih područja koji često pogađaju potresi. Nakon što je već jednom potres poharao Dubrovnik, prijeti li nam katastrofa ponovo?
„Potres, procjenjuje se jačine 10 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici, srušio je Dubrovnik uz sablasnu lomljavu i tresak. Sa Srđa se golemo kamenje zakotrljalo niz padine rušeći sve pred sobom“
Predstoji li Dubrovniku potres katastrofalnih razmjera? Istraživanja ruskih znanstvenika pokazala su da Dubrovnik u budućnosti čeka potres jačine između 9 i 10 Mercallijevih stupnjeva! Kako se Dubrovnik nalazi na najtrusnijem području u Hrvatskoj ova vijest i nije nemoguća ali nije ni tako senzacionalistička kako se doživljava.
Što je potres svi znamo. Zemljina kora nije posvuda podjednake debljine i na mjestima se nije dostatno slegla pa postoje prekidi slojeva u stijenama. Gdje god je kora oslabljena ili postoji prekid, dolazi do međusobnog trenja masa stijena, a energija koja se razvija pri trenju, pretvara se u podrhtavanje odnosno potres. Iako su te vibracije tisućama kilometara daleko, potres je najjači uzduž pukotine nastale pomicanjem blokova zemlje. Strane pukontine se mogu pomicati li gore – dolje ili po dužini. Većina promjena koje se događaju na površini zemlje poslije potresa vide se uzduž rubova pukotine. Dio na kojem se najjače osjećaju vibracije naziva se epicentar potresa.
Predvidjeti potres nije moguće, tj. može se predvidjeti u budućnosti ali se nemože predvidjeti vrijeme kada može doći do potresa.Kako potresi imaju tendenciju ponavljanja u određenim, dugim vremenskim intervalima, za neka područja koja su posebno trusna se može predvidjeti da će se u nekoj budućnosti isti takav potres i ponoviti. Studije su također pokazale da se potresi najčešće događaju zimi, a velika većina i kada je mjesec najbliže zemlji! Sve su to podaci koji zahtjevaju detaljnije ispitivanje jer bi mogućnost predviđanja potresa mogla spasiti stotine tisuća života.
MJERENJE POTRESA
Za računanje jakosti potresa koriste se dvije ljestvice – Richterova i Mercallijeva, a u novije doba umjesto Mercallijeve ljestvice sve se više koristi EMS (European Macroseismic Scale). Iako se ove dvije ljestvice često mješaju, razlika je velika. Richterovom ljestvicom se mjeri jačina potresa, odnosno njegova magnituda u epicentru dok se Mercallijeva ljestvica, odnosno EMS koristi za intezitet potresa, odnosno veličina šteta koje potres uzrokuje. Tako npr. potres, teoretski, može biti u epicentru 8 stupnjeva po Richteru a da na Mercallijevoj ljestvici bude tek šest!
Još su antički Grci pokušavali mjeriti potrese ali je prvi tek Jacopo Gastaldi, 1564. godine, napravio prvu pravu ljestvicu. Te su ljestvice u početku imale tek četiri stupnja i koristile u se sve do 19. stoljeća. Mercallijeva ljestvica se počela primjenjivati 1897. godine i imala je 10 stupnjeva da bi je Cancani promjenio sedam godina kasnije na 12 stupnjeva. Američki seizmolog Richter 1935. godine uvodi novu ljesticu na kojoj se mjeri magnituda potresa, odnosno snaga koju taj potres proizvodi. Najveća moguća snaga koju potres može proizvesti po Richteru iznosi 8,9 što je 16667 puta jače od detonacije nuklearne bombe nad Hiroshimom!
POTRES KOJI JE OPUSTOŠIO GRAD
Dubrovnik je do sada pogodilo više od 1000 potresa ali tri se posebno pamte i spominju. Najrazorniji potres u povijesti Dubrovnika dogodio se 1667. godine. U srijedu 6. travnja 1667. godine, oko 8 sati ujutro, katastrofalni potres zadao je Dubrovniku najteži udarac u dosadašjoj povijesti
Oko 5 tisuća ljudi izgubilo je živote što od potresa a što u vatrenim stihijama koje su gutale grada još 20 dana kasnije. Potres, procjenjuje se jačine 10 stupnjeva po Mercallijevoj ljestvici, srušio je Dubrovnik uz sablasnu lomljavu i tresak. Sa Srđa se golemo kamenje zakotrljalo niz padine rušeći sve pred sobom. Prašina koja se digla od rušenja građevina bila je toliko gusta da se nebo zamračilo a po zemlji su se pojavile pukotine. Grad je ostao bez vode. Usljed jakog potresa nastao je i svojevrsni tsunami pa se more, prema pričama očevidaca, tri puta povlačilo iz luke pri čemu su brodovi udarali od dno, da bi se valovi potom vratili i te iste brodove prevrtali.
Zapomaganje zatrpanih i panično trčanje izbezumljenih stvaralo je neviđenu sliku katastrofe. Kada se zemlja konačno smirila razbuktao se požar. Snažni vjetar samo je pojačavao požar a kako je voda nestala stanovnici su bili nemoćni. Vatrena stihija trajala je dvadeset dana i odnjela je neprocjenivo materijalno i kulturno blago koje je nastalo tijekom više stoljeća. Šo je još gore, osim požara Dubrovnik su poharali i pljačkaši koji su iskoristili novonastalu situaciju.
Na kraju, Dubrovnik je ponovo spasila vlastita diplomacija. Iako se potres dogodio u najgore vrijeme, za vrijeme kandijskog rata između Venecije i Turske, te se pružila prilika da zaraćene strane zauzmu Dubrovnik, diplomacija je ponovo pokazala zašto se cjenila Dubrovačka republika pa se Dubrovnik uspio zadržati na nogama i ponovo izrasti u biser Mediterana!
NOVIJE DOBA
Dok je katastrofalni potres 1667. godine ostao zapisan samo u knjigama kod većine je u sjećanju potres 1979. godine. Potres je, jačine 9 stupnjeva po Mercalliju, u nedjelju 15. travnja 1979. godine u 7 sati i 20 minuta pogodio Crnu Goru. Da stvar bude gora epicentar nije bio na jendom mjestu već na cijelom potezu od Herceg Novog do granice sa Albanijom. Poginula je 101 osoba a ozljeđenih je bilo više od 1000. Dubrovnik je taj potres osjetio jačinom 8 stupnjeva po Mercalliju. Poginulih srećom nije bilo ali je potres Dubrovčane prilično prestrašio. Zemlja se tresla u više navrata tijekom idućih dana pa se spavalo i na otvorenim prostorima. Iste godine, 24. svibnja usljedio je još jedan potres, jačine 6 stupnjeva po Mercalliju. Najveću štetu su oba potresa nanjela kulturnim spomenicima. Od ukupno registriranih 1376 spomeničkih zdanja oštećeno je čak 1071 objekt. Obnova nije bila gotova ni do domovinskog rata kada je granatiranje ponovo napravilo štetu.
Najnoviji slučaj koji je sve prilično zabrinuo bio je jaki potres kraj Stona. Potres jačine 6 stupnjeva po Richteru, odnosno 8 po Mercalliju pogodio je stonsko područje. Prouzročene su veliek materijalne štete ali na sreću ponovo nije bilo ljudskih žrtava. Područje Stona je još uvijek nemirno a stalnu poasnost stvara i klizište na brdu Strinčjerja.
PITANJE JE VREMENA
Vijest o predviđanju ruskih znanstvenika da će Dubrovnik u budućnosti ponovo pogoditi potres jačine 9 do 10 stupnjeva po Mercalliju sigurno nije ugodna ali je i vijest od koje ne treba stvarati paniku. Potresi se istim intezitetom ponavljaju u određenim vremenskim razmacima. Ako je neko područje, kao npr. naše, pogodio potres jačine 10 stupnjeva po Mercalliju sasvim je izvjesno da će ga istim intezitetom pogoditi ponovo. Ono što se nemože predvidjeti jest u kojem razdoblju. Vremenski razmak može biti i tisuće godina, stoga nema nikakvog razloha za paniku. Priroda se, nažalost, nemože mjenjati a Dubrovnik se nalazi na jednom od najtrusnijih područja ne samo Hrvatske, već i Mediterana. Veliki broj potresa, od onih najmanjih koje i ne osjetimo do onih jačih, koji pogađaju naše područje jest, kako se pretpostavlja, posljedica sudara azisjke i afričke ploče duboko ispod zemljine površine. Što je neko područje bliže tom području potresi su jači. Dubrovnik je stoga dosta opasnije područje od npr. Zagreba, ali su sa druge strane Grčka i Turska još opasnija područja.
Činjenica da će Dubrovnik ponovo doživjeti jaki potres ostaje, ali nemožemo znati kada. Danas, sutra, za mjesec dana ili pak za više stotina godina?
No comments