Greenpeace: 5 stvari koje biste trebali znati

0

Počelo je kao protest protiv nuklearnog pokusa, a danas je preraslo u svjetski pokret

 

1. GREENPEACE JE NASTAO KAO „NE PRAVITE VALOVE VIJEĆE“

Kada je 1969. godine američka vlada objavila plan da napravi podzemni nuklearni test na Aleutskom otočju, došlo je do bojazni da će se podzemna eksplozija nuklearne bombe izazvati jaki potres, a koji će uzrokovati tsunami. U znak prosvjeda, na kanadsko-američkoj granici skupilo se čak 10.000 prosvjednika koji su nosili natpise „Ne pravite valove. Vaša je pogreška ako pogreška nastane“. Neki su od prosvjednika došli na ideju da se upute na mjesto testiranja brodom, te da i tamo protestiraju. Nazvali su se „Don’t Make a Wave Committee“ te su 1971. godine otplovili prema Aljaski na brodiću koji se zvao – Greenpeace. Godinu dana kasnije, promjenili su i ime svog pokreta u Greenpeace.

 

2. FRANCUSKA VLADA IM JE RAZNJELA BROD

Greenpeace je svojim djelovanjem brzo skupio neprijatelje među moćnim korporacijama, a samim tim i nekim vladama. Kada je u ljeto 1985. godine, Rainbow Warrior bio na doku u Aucklandu, Novi Zeland, francuska obavještajna agencija DGSE je dobila zeleno svijetlo za operaciju Satanic. Postavili su eksplozive na brod te ga dignuli u zrak. Da francuska vlada, točnije predsjednik Mitterrand, stoji iza svega se vjerojatno ne bi ni doznalo da u incidentu nije poginuo fotograf Fernando Pereira, koji je nakon prve eksplozije potrčao na brod spasiti svoju opremu.  Mediji su brujali o događaju, a istrage su uprle prstom u Francuze. Međutim, na kraju piak nitko nije odgovarao…

 

3. NJIHOVI OSNIVAČI GA DANAS KRITIZIRAJU

Nakon što je Greenpeace 70-ih i 80-ih zabilježio neke važne pobjede, njihovi su se prioriteti počeli mjenjati. Iako je to privlačilo sve veći broj članova, istovremeno je iritiralo i odbijalo stare članove. Patrick Moore, svojevremeni predsjednik Greenepeace, je danas jedan od njihovih žešćih kritičara, te pokret naziva „odredom za zastrašivanje“ i „grupom koja je napustila znanost kako bi se posvetila senzacionalizmu“. Slično razmišlja i jedan od osnivača Paul Watson kao i osnivač američkog ogranka Greenpeacea, Don White, koji Greenpeaceu danas zamjera da „koriste svaku priliku za fotografiranje kako bi namaknuli što više sredstava“ te da im je „marketing postao važniji od ciljeva“.

 

4. GREENPEACE SE SLUŽIO I NAMJERNIM DEZINFORMIRANJEM

Robert Hunter, jedan od osnivača Greenpeacea, je bio oduševljen teorijama medijskog gurua Marshalla McLuhana o modernim medijima. Hunter je brzo shvatio veliku moć slika uginulih dupina, ptica prekrivenih uljem, hrabrih Greenpeacevoih „ratnika“ u borbi sa zločestim kitolovcima… Slike u kojim je odmah bilo jasno što je dobro, a što zlo. S takvom slikovnom kampanjom su se poslužili i 1995. godine kada je Royal Dutch Shell htio jednu svoju naftnu platformu, koja više nije bila u funkciji, potopiti. Greenpeace je pokrenuo grafičku kampanju, pozvao na bojkot Shella, te okupirao platformu. Ujedno su utvrdili da se na platformi nalazi 5.000 tona nafte (110 puta više nego je Shell tvrdio) te da bi potapanje izazvalo katastrofu. Suočeni s bojkotom, Shell je pristao platformu razmontirati na kopnu, a nakon što su je razmontirali, pokazalo se da su i bili u pravu – nafte je bilo točno koliko su tvrdili (a ne 5.000 koliko je Greenpeace tvrdio), pa ekološka katastrofa nije ni prijetila.

 

5. POREZNI INSPEKTORI REDOVNO ČEŠLJAJU GREENPEACE

U Greenpeaceu su već naučili da im različite inspekcije dolaze i kontroliraju poslovanje, a dobro i znaju zbog koga dolaze – zbog velikih korporacija. Posebno će im ostati u sjećanju 2003. godina, kada ih je neprofitabilna organizacija za zaštitu javnosti PIW (Public Interest Watch) optužila za pranje novca i umanjivanje stvarne dobiti radi manjih poreza. Američki poreznici iz IRS-a su, tijekom iduća tri mjeseca, detaljno češljali knjige ali ništa neregularno nisu pronašli. Tri godine dana kasnije, Wall Street Journal je otkrio da je glavni donator PIW-u bila zloglasna tvrtka Exxon Mobil, kojega je Greenpeace redovno nazivao klimatskim neprijateljem broj jedan!

 

Foto: Greenpeace.org

About author

Kult portal

Vodeći se tvrdnjom da nas nitko ne može napraviti boljima nego mi sami, Kult je web magazin namijenjen muškarcima koji se trude i žele biti – bolji

No comments

Što ne bi trebali raditi u 30-tim?

Muškarci u 30-tim konačno počinju odrastati u 30-tim, a novo desetljeće života donosi i nove poglede na život   „Jutarnji mamurluk ipak treba ostati uspomena ...