Prije 70 godina počeo se slaviti najveći praznik u tadašnjoj Jugoslaviji
1. NA ZASJEDANJU AVNOJA POSTAVLJENI SU TEMELJI NOVE JUGOSLAVIJE
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) u Jajcu je 29. studenog 1943. godine imalo svoje drugo zasjedanje. To zasjedanje zauvijek će biti zapamćeno po proglašenju federalnog ustroja Jugoslavije pod vodstvom samo jedne stranke – Komunističke partije Jugoslavije. Odlučeno je i da se budućoj Jugoslaviji pripoje južnoslovenske teritorije koje su na kraju Prvog svjetskog rata ostale u sastavu Italije (Istra, Zadar, Slovenačko primorje, Julijska krajina i druge). Formiran je Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ), koji je imao izvjesna svojstva vlade, a izbjegličkoj vladi i kralju Petru II Karađorđeviću zabranjen je povratak u zemlju. AVNOJ je ujedno uveo i naziv maršala Jugoslavije i dodijelio ga partizanskom vrhovnom komandantu Josipu Brozu Titu. Funkcija predsjednika prve vlade nove Jugoslavije povjerena je Titu, a sve odluke potpisali su predsjednik dr. Ivan Ribar i sekretar Rodoljub Čolaković.
2. DAN REPUBLIKE BIO JE NAJVEĆI PRAZNIK
U bivšoj Jugoslaviji Dan republike je bio najveći praznik, i jedini uz Novu godinu koji se slavio dva dana (29. i 30. studenog). Ukoliko je praznik padao na nedjelju, praznikom se smatrao i prvi sljedeći radni dan. U bivšoj Jugoslaviji taj se praznik koristio i za posjete rodbini u drugim krajevima republike pa bi cijele obitelji uz pjesme slavile okupljanje do dugo u noć. Ovaj će praznik zauvijek biti upamćen i po kolinju! Baš iz razloga što bi cijele obitelji bile na okupu, muškarci bi iskoristili priliku i pristupili kolinju i pripremi mesa za zimske mjesece.
3. PRILIKA JE KORIŠTENA I ZA PRIMANJE PIONIRA
Na Dana republike svi osnovnoškolci iz prvog razreda primali su se u pionire, odnosno Savez pionira Jugoslavije. Savez pionira je osnovan 1942. godine po uzoru na sovjetski model, a obuhvaćao je djecu od 1. do 7. razreda. Na taj dan su djeca, obučena u bijele košulje i plave hlače, dobijali crvene marame i plave kape s petokrakom. Recitirale bi se pjesme o snazi Jugoslavije, a pioniri su na kraju davali i pionirsku zakletvu koja je počinjala s dobro znanim „Danas, kada postajem pionir, Dajem časnu pionirsku reč“. Posljednja generacija pionira rođena je 1982. godine.
4. ZABRANJENO PUŠENJE SU MEĐU PRVIM KRITIZIRALI DAN REPUBLIKE
Nakon smrti Josipa Broza Tita, komunistička partija je počela slabiti pa su se sve glasnije čuli prosvjedi. Jedna od kritika ustroja i društva došla je i od strane bosanskog benda Zabranjeno pušenje koji je 1987. godine izbacio pjesmu Dan republike, u kojem međuostalim pjevaju i sada legendarni stih „Danas je dan, Dan Republike, I stara kaže Dragane šuti, Skrati jezik mogu te čuti.“ Nije iznenađenje da se tadašnjem CK SKJ-u pjesma nije svidjela pa je bend morao promjeniti određene stihove kako bi im dozvolili emitiranje po radio stanicama.
5. DAN REPUBLIKE SE SLAVI I DANAS
Prva republika koja je prestala s obilježavanjem i slavljenjem Dana republike bila je Slovenija 1990. godine, a sljedile su je Hrvatska i Bosna i Hercegovina. Praznik se najduže slavio u Srbiji, sve do odluke Savezne skupštine Srbije 14. studenog. Mađutim, u svim dijelovima bivše Jugoslavije tzv. Jugonostalgičari znaju proslaviti praznik koji su slavili cijeli svoj život. Grupice ljudi s „titovkama“ na glavi i crvenim maramama okupe se i posjete Kuću cvijeća (Titov grob), ili se okupe na mjestu gdje je sve počelo – Jajcu. Zapleše se i kozaračko kolo te se prepričavaju priče iz, za njih, sretnih vremena.
No comments