Prema nekima od ovih pandemija čak i svinjska gripa izgleda kao obična prehlada!
„Tijekom više od 400 godina, točnije do 1771. godine, kuga je masakrirala čovječanstvo, odnijevši 75 milijuna života, od čega u Europi više od 20 milijuna“
RUSKA GRIPA
Gripa nastala u zemlji vodke i prekrasnih sponzoruša svojevrsna je preteča ptičje gripe. Prije točno 120 godina, dakle 1889. godine, prvu svjetsku pandemiju o kojoj su poznati svi detalji, uzrokovala je gripa koja se javlja kod ptica. Zvuči li vam ovo poznato? Rekli smo vam da je riječ o preteči ptičje gripe! Virus je mutirao u vaijantu koja je omogućila prenošenje s čovjeka na čovjeka zrakom te se iz središnjeg dijela Rusije, gdje je nastala, velikom brzinom proširila cijelim svijetom. Iako je krenula iz Rusije, smatra se da je virus gripe došao iz Kine ili Mongolije. Zbog virusa koji je počeo harati svijetom došlo je do kolapsa većine javnih službi te velikih šteta u ekonomiji. Poštanski promet bio je blokiran više tjedana, a željeznički promet bio je prekinut. Smatra se da je širenju pandemije pogodovao loš sustav zdravstvenog osiguranja koji u to vrijeme ljudima za vrijeme bolovanja nije isplaćivao naknade, a vrlo su lagano mogli ostati i bez posla u slučaju ostanka kod kuće. Od ruske gripe u konačnici je umrlo oko milijun ljudi.
ŠPANJOLSKA GRIPA
Zloglasna španjolska gripa i dan-danas je najzloćudnija pandemija koja je pogodila čovječanstvo. U ožujku 1918. na samom kraju Prvog svjetskog rata, u američkom vojnom logoru u Kanzasu otkriven je izuzetno virulentan soj gripe. Samo šest mjeseci kasnije, proširila se svim kontinentima, zarazila oko milijarde ljudi, odnosno oko 50 posto tadašnje populacije. Pandemija koja je bila podtip H1N1 virusa, čiji je podtip prisutan i u svinjskoj gripi, pogađala je, začuđujuće, najviše mlade i zdrave ljude.
Direktan uzrok najvećem broju umrlih osoba bila je upala pluća i to virusna, izazvana upravo uzročnikom gripe s obilnim krvarenjem u plućima, kada smrt nastupa u roku od 48 sati, pa i manje, od početka bolesti. U to vrijeme nisu postojali antibiotici ali ni cjepivo, budući da je prvi virus ptičje gripe otkriven tek 1933. godine. Jedine preostale mjere bile su simbolične – dobra prehrana, osobna higijena, korištenje dezinfekcijskih sredstava i zabrana okupljanja. Jedina zemlja koja je uspjela odoljeti gripi bila je Australija koja je uvela karantenu, odnosno zabranu dolaska ljudi iz ostatka svijeta.
U konačnici, od španjolske gripe je umrlo izmđu 50 i 100 milijuna ljudi! Za usporedbu, u Prvom svjetskom ratu je poginulo „samo“ osam milijuna ljudi. Bolest kojoj, vjerovali ili ne, i dan-danas nema lijeka i prema kojoj svinjska gripa izgleda poput obične prehlade, dobila je takav naziv jer je u Španjolskoj zbog nedostatka cenzure gripa dobila najviše pozornosti.
AZIJSKA GRIPA
Nakon španjolske gripe, koja je doslovno poharala svijet, sredinom 50-tih uslijedila je azijska gripa, još jedna mutacija ptičje gripe. Svijet je već bio pripravljen za nove pandemije jer je postojala proizvodnja cjepiva protiv gripe, kao i antibiotici. Ipak, čak ni to nije spriječilo širenje gripe koja je krenula iz Kine i ubrzo zahvatila cijelu Aziju. Gripa je napadala najviše djecu i starce, a prvi val je pokosio najviše djecu. Drugi val je bio još gori, tri mjeseca nakon prvog vala, azijska gripa se okomila najviše na starije stanovništvo. Virus H2N2, uzročnik gripe, bio je običan ljudski tip, kombiniran s mutiranim sojem, koji se pronalazi kod divljih pataka. Iako se u većini zemalja manifestirala tek kao obična gripa, azijska je gripa na kraju odnijela između dva i četiri milijuna života.
VELIKE BOGINJE
Kada se uzme broj žrtava tijekom povijesti, čak i španjolska gripa prema velikim i malim boginjama izgleda kao pi..in dim. Promislite samo o brojci od između 300 i 500 milijuna žrtava, koliko su tijekom povijesti čovječanstva odnijele boginje! Zvuči zastrašujuće, zar ne? Variola vera se prvi put pojavila oko 450. godine p.n.e. a uzročnik su dva virusa – virus velikih i virus malih boginja, od kojih je onaj velikih smrtonosniji i sa sobom u vječna lovišta odnosi 30% zaraženih. Posljednja pandemija dogodila se 1967. godine, kada se prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije virusom zarazilo oko 15 milijuna ljudi, od čega ih je dva milijuna pomrlo. Panika je zavladala širom svijeta a pojavila se i u tadašnjoj Jugoslaviji, gdje je nastala velika panika. Prema tom događaju snimljen je fenomenalan film Gorana Markovića, pod nazivom Variola vera.
Nakon uspješnih kampanja cijepljenja 1979. godine, Svjetska zdrastvena organizacija je potvrdila iskorjenjivanje boginja, a do dana današnjeg boginje su jedina zarazna bolest koja je potpuno iskorijenjena. Valjda.
CRNA SMRT ILI KUGA
Gotovo da nema filma ili knjige o Srednjem vijeku a da se ne spominje bolest koja je u tadašnje vrijeme utjerivala svima strah u kosti. Kuga ili crna smrt (koje cool ime) počela je svoj ubilački pohod u jugozapadnoj ili središnjoj Aziji, odakle se proširila na Europu 1340. godine. Dolaskom u Europu pogađala je većinom lučke gradove, odakle je nastavila slijediti trgovačke puteve. Tijekom više od 400 godina, točnije do 1771. godine, kuga je masakrirala čovječanstvo, odnijevši 75 milijuna života, od čega u Europi više od 20 milijuna.
Postojale su tri vrste kuge. Kod buboničke kuge simptomi su bili bolni i otečeni limfni čvorovi, septisemička kuga je bila oblik trovanja krvi koja je napadala pluća, dok su se kod klasične buboničke kuge limfni čvorovi gnojili i krvarili. Najsmrtonosnija od kuga bila je septisemička, čija je smrtnost bila čak 95%. Većina oboljelih umirala je nakon četiri do sedam dana od pojave prvih simptoma.
Posljednji put kuga se pojavila 1855. godine, kada se iz Kine proširila na Indiju, Afriku i Ameriku a 1959. godine kuga je službeno nestala sa lica zemlje.
PELOPONESKA POŠAST
Prva zabilježena pandemija dogodila se 430. godina prije Krista, tijekom Peloponeškog rata između Atene i Sparte. Cijelu pandemiju zapisao je grčki povjesničar Tukidid koji je napisao da bi stanovnici Atene odjednom dobili vrućicu u glavi, crvenilo i upalu u očima, grlo i jezik bi im postali krvavi te bi se iz njih širio neugodan zadah. Uslijedili bi kašalj, proljev i čirevi na koži. Jako mali postotak zaraženih bi preživio i oni bi ostali bez prstiju, vida a poneki i bez spolnih organa! Brojka od 30.000 žrtava se možda čini malenom ali to je u tadašnje vrijeme bilo gotovo pola stanovništva Atene! Zanimljivo je da bolest do dana današnjeg nije identificirana.
Prvu pandemiju zabilježenu u povijesti opisao je grčki povjesničar Tukidid 430. prije Krista. Izbila je tijekom Peloponeskog rata između Atene i Sparte, a odnijela je najmanje 30.000 života Atenjana (umrlo je između jedne i dvije trećine svih stanovnika).
No comments