Najčešće u stanju mirovanja, vulkani samo u nekoliko minuta mogu čovječanstvo dovesti na rub propasti
1. ŠIROM ZEMLJE POSTOJI 1.500 POTENCIJALNO AKTIVNIH VUKLANA
Iako se pretpostavlja da je od početka Zemlje postojalo milijun vulkana, u posljednjih 10.000 godina postoje zapisi o 1.500 vulkana koji su eruptirali barem jedno, te se smatraju aktivnim vuklanima. Taj broj se odnosi samo na vulkane na površini, dok je broj podvodnih nepoznat, a smatra se da ih ima i više nego nad zemljom! Najveći broj vulkana, njih 425, se nalazi u tzv. Pacifičkom prstenu vatre, odnosno na području granica Tihog oceana dužine 40.000 km. Ovo područje je osim vulkana odgovorno i za 90% potresa. Vulkana koji su aktivni svake godine danas ima 50-tak, a među najaktivnijim su Mt. Merapi u Indoneziji, Mt. Nyiragongo u Kongu, Galeras u Kolumbiji i Ulawun na Papui Novoj Gvineji
2. VULKANI MOGU BITI OPASNI I BEZ ERUPCIJA
Na padinama vulkana, ili u blizini su danas mnogi gradovi u kojima živi veliki broj ljudi koji ovise o znanstvenicima koji, na osnovu seizmičke aktivnosti mogu predvidjeti erupcije i na vrijeme upozoriti ljude. Međutim, vulkani mogu biti itekako opasni i bez da eruptiraju. Hidrotermalna aktivnost unutar vulkana, odnosno vruća kiselina topi stijene i pretvara ih u dosta mekši materijal koji, poput lavine, počne kliziti niz vulkan rušeći sve pred sobom. Najbolji primjer je Mt. Rainier kojemu se prije nekoliko tisuća godina dogodio upravo taj scenarij. Lavina stijena, zemlje i snijega se sručila niz padine, a sam vulkan je na kraju bio niži za 400 metara!
3. ONEČIŠĆENJE NAKON VULKANA JE OPASNIJE NEGO ŠTO SE MISLILO
Erupcija vulkana sama po sebi nije katastrofa za okoliš koliko je pepeo i dim koji nastaje pri erupciji. Visoko kontaminiran i otrovan, onečišćeni zrak može izazvati kisele kiše koje su (ne)izravno opasne za zdravlje ljudi, te pogotovo mogu uzrokovati plućne i kardiovaskularne bolesti. Velški znanstvenik Dr. John Gratton je 2007. godine tako procjenio da je zbog erupcije na Islandu 1783. godine umrlo oko 30.000 Britanaca! Tada je izjavio i da se opet dogodi takva erupcija (a dogodila se prije nekoliko godina) zbog povećanja populacije ovaj put bi bilo ugroženo 100.000 Britanaca.
4. VULKANI UBRZAVAJU EVOLUCIJU
Da, dobro ste pročitali – vulkani ubrzavaju evoluciju, ali to i nije tako dobra vijest jer se prije toga dogodi izumiranje vrsta. Naime, prema antropologu Stanleyu Ambroseu, velike erupcije mogu baciti Zemlju u vulkansku zimu. Ovaj efekt može imati katastrofalne posljedice na populaciju našeg planeta, samnjivajući njihov broj toliko da se ubrzaju evolucijske promjene. ovaj efekt je Ambrose nazvao efekt uskog grla. Ambrose smatra da smo ubrzanje evolucije doživjeli prije 70.000 godina kada je eurpcija supervulkana Toga na Saumatri zamalo pobrisala sve Homo sapiense. Toja je izbacila preko tisuću kubičnih kiolmetara lave u zrak, zbog čega su se stvorili nanosi pepela visoki sedam metara tisućama kilometara daleko! Kataklizmična zima je trajala desetak godina, dok su se temperautre vraćale na normalu idućih tisuću godina!
5. NA VULKANIMA SE ČAK I ZARAĐUJE
Koliko god bili opasni, Vulkani su i velika turistička atrakcija na kojoj se može dobro zaraditi. Koliko se točno godišnje zaradi na vulkanima teško je za procjeniti a neke procjene samo agencija u Europi se kreću gotovo do 300 milijardi eura. Turističke agencije inače nude obilazak nekih najpoznatijih vulkana: Fuji, Kamcathka, Etna, Kilimanjaro, pa čak i Soufriere Hills na Monsterratu, vulkan koji je 1997. godine najveći grad na tom otoku napravi modernim Pomeima.
No comments