Jedna od najboljih serija svih vremena, sutra nažalost dolazi svom kraju!
1. BRYAN CRANSTON JE ULOGU DOBIO ZBOG DOSJEA X
Tvorac serije, Vince Gilligan, je nekoliko sezona radio na Dosjeima X, a kada je počeo stvarati sad već legendarni Breaking Bad (Na putu prema dolje) htio je stvoriti show u kojem se pozitivac pretvara u negativca. Razmišljajući o ulogama, sjetio se Bryana Cranstona, nama poznatog kao suludog Hala iz Malcoma u sredini, ali Gilliganu poznatijeg kao glumca iz šeste epizode Dosjea X. U Driveu, kako se zvala epizoda, Cranston je igrao antismeita oboljelog od neizlječive bolesti, koji za taoca uzima Muldera. Međutim, AMC je imao neke druge ideje pa su im prvi izbor bili John Cusak i Matthew Broderick!? Gilligan ih je uspio odgovoriti od te ideje, tako što im je prikazao epizodu Dosjea X s Cranstonom u ulozi čovjeka koji je istovremeno i pozitivac i negativac!
Koliko je uloga Whitea obilježila Cranstonov život najbolje govori podatak da je glumac na prstu tetovirao kemijske simbole Br i Ba, baš kao što je logo serije na uvodnoj špici!
2. JESSIE JE TREBAO BITI UBIJEN NA KRAJU PRVE SEZONE
Prema Gilliganovoj zamisli, na kraju prve sezone Jessie je trebao biti ubijen u jednom od poslova sa drogom, a taj događaj je kod Waltera Whitea trebao izazvati pravu psihičku pomutnju zbog osjećaja boli i odgovornosti. Međutim, već od druge epizode svi su bili toliko oduševljeni glumom Aarona Paula, pa je Gilligan shvatio da Breaking Bad bez Jessiea jednostavno ne bi bio toliko zanimljiv. Yo, bitch!
Gus Frings je još jedan lik koji je toliko oduševio producente da su ga ostavili duže na životu. Gustavo Frings se trebao pojaviti u samo 3-4 epizode, ali je Giancarlo Esposito bio toliko briljantan da je dio Breaking Bada bio čak 26 epizoda. Prvotno je planirano da Hector Salamanca bude glavni negativac u trećoj i četvrtoj sezoni. Zanimljivo, sada već legenadrnu badass scenu pogibije Gusa, je u potpunosti odradila ekipa za specijalne efekte Živih mrtvaca!
3. WALTER WHITE JR. BOLUJE OD CELEBRALNE PARALIZE I U STVARNOM ŽIVOTU
Ako ste se ikada pitali kako RJ Mitte tako izvrsno glumi mlađeg Waltera Whitea (sina drug lorda Waltera Whitea, za neupućene), treba reći da RJ Mitte boluje od celebralne paralize i u stvarnom životu. Međutim, Mitteova paraliza je dosta blaža nego kod Waltera mlađeg, pa može hodati bez pomoći štaka. Unatoč tome, kvaliteta Mitteove glume se ne može poreći, a kako bi bio što uvjerljiviji Mitte je ostajao svako večer budan do ranih jutarnjih sati dodatno usporavajući svoj govor, te vježbajući hodanje s pomagalima kako bi izgledao što uvjerljivije. Sam Mitte je izjavio da je zbog snimanja i serije prilično izostajao s terapije (na kojoj je svakodnevno od ranih dana svog djetinjstva) te da mu je zbog toga napredak u zdravlju bio prilično usporen.
4. DEA JE NAUČILA EKIPU BREAKING BADA KUHANJU METHA
Posvećenost realnosti je bila velika, pa su se producenti serije obratili za pomoć DEA-i (Drug Enforcement Administration). Agenti DEA-e su tako naučili protagoniste serije kako kuhati meth, a zanimljivo, kemijska formula proizvodnje metha se pojavljuje na špici svake epizode!
Veliku pomoć Gilligan je imao i u vidu Donne Nelson, profesorice organske kemije na University of Oklahoma. Nelson se, kao fan serije, nakon prve sezone sama javila Gilliganu, te mu je ponudila pomoć sa svim dijelovima serije vezanim za kemiju. Gilligan je oduševljeno prihvatio pomoć pa je Nelson nakon toga pregledavala sve scene i dijaloge, dodajući tako na kredibilitetu serije!
5. HEISENBERG JE STVARNO POSTOJAO
Ime Heisenberg, Walter White, ili bolje rečeno autor Gilligan, nije slučajno izabrao. Ne, Heisenberg nije bio kralj droge, već jedan od najvažnijih ljudi u kvantnoj mehanici, te općenito jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća! Briljantni Njemac Werner Heisenberg je u svojoj 24. godini utemeljio mehaniku matrica koja je osnova moderne kvantne teorije. Svojim ‘principom neodređenosti’ utvrdio je granice eksperimentalnog istraživanja pojava koje se zbivaju u atomu i upozorio na nemogućnost istovremenog točnog određivanja položaja i brzine subatomskih čestica (elektrona). Godine 1932., u svojoj tek 31. godini, dobio je Nobelovu nagradu za fiziku. Koja je Heisenbergova sličnost s Whiteom? Werner Heisenberg je bolovao od zloćudne bolesti, te je 1976. godine od tumora burega i preminuo.
No comments