Postoje neke svakodnevne stvari koje smanjuju sposobnost našeg mozga
Dok mnoge stvari na našem tijelu pokušavamo poboljšati, na mozak mislimo najmanje. Mozak nam je dan takav kakav je – većinom razmišljamo. Inteligenciju ne možemo izgubiti, kao što je odjednom ne možemo ni stvoriti, ali nam IQ isto može lagano porasti ili se smanjiti ukoliko ne vodimo računa o „treniranju mozga“. Nismo čak ni svijesni da postoje svakodnevne stvari koje radimo, a da ne znamo da nam negativno utječu na sposobnost našeg mozga.
1. RAZMIŠLJANJE O FINANCIJAMA
Naš je mozak poput računala – ima određeni kapacitet memorije, kao i sposobnost procesuiranja određenih stvari u isto vrijeme, tvrdi Eldar Shafir koji je svoje istraživanje objavio 2013. godine u poznatom znanstvenom časopisu Science. Jedna od stvari koje najčešće brinu svakoga jesu financije, kao i problemi koje se vezuju za njih. Briga o financijama može dovesti do toga da razmišljate sporije i donosite neracionalne odluke smanjujući istodobno mogućnost fokusiranja. Kako si pomoći? S obzirom da je u današnje vrijeme gotovo nemoguće ne razmišljati o financijama, morat ćete smanjiti broj stvari koje vas zanimaju i koje vam opterećuju mozak. Koncentrirajte se na manji broj stvari i mozak će vam raditi većom brzinom.
2. SAMOĆA
Samoća vam povećava za 64% šansu da ćete negdje u budućnosti razviti demenciju! Potvrdilo je to istraživanje provedeno na Oxfordu, baš kao i to da ljudi s velikim brojem prijatelja i razvijenim društvenim životom razvijaju veći broj centara u mozgu što im odlično dođe u trenucima kada treba donositi važne odluke. Ujedno ljudi s boljim društvenim životom imaju bolju opću kulturu i sposobni su raspravljati o širem krugu tema, baš zbog toga što su češće među ljudima te na taj način dobijaju priliku raspravljati o „svem i svačem“, te puno više i nauče.
3. KORIŠTENJE TEHNIKE
Studija Sveučilišta u Londonu iz 2011. je potvrdila da su taksisti koji se za navigaciju koriste iskustvom imali bolju memoriju i u prosjeku veći IQ od onih koji su se koristili isključvio GPS-om. U ovom istraživanju se lako možemo pronaći i svi mi koji se sjećamo vremena prije mobitela i pametnih telefona kada smo pamtili i po više desetaka telefonskih brojeva, dok danas jedva da možemo zapamtiti i vlastiti. I mozak, kao i svaki mišić i organ, treba treniranje, a stalnim korištenjem napredne tehnologije pamćenje jednostavno ostaje zapostavljeno. Znanstvenici tvrde da bilo koji izazov koji postavite vašem mozgu povećava njegov kapacitet i sposobnost.
4. NESPAVANJE
Koliko je vas ostajalo (ili još uvijek ostaje) budno što duže kako bi učili? Nova istraživanja pokazuju da time u stvari smanjujete sposobnost učenja, odnosno da stvar radite – pogrešno. Njemačko istraživanje je tako ustvrdilo da su studenti koji su nakon učenja odspavali 40-tak minuta imali 85% bolje rezultate od onih koji su drijemanje preskočili. I dok je očigledno da drijemanje nakon učenja pomaže, pitanje je koliko bi trebalo trajati idealno drijemanje. Dok Nijemci tvrde 40-tak minuta, neka istraživanja poput onog s Berkleya predlagaju čak 90-tak minuta, a Australski istraživači su zabilježili značajni napredak već nakon nekoliko minuta sna!
5. UPRAŽNJAVANJE ISTIH HOBIJA
Mozak na vježbe reagira isto kao i tijelo – u početku se zabilježi veliki napredak, da bi se nakon nekog vremena napredak naglo usporio pa čak i prestao. Mind Research Network istraživanje je pokazalo da su muškarci koji su tek počeli igrati Tetris zabilježili nagli porast glukoze koju mozak koristi kao energiju kao i dosta veći protok neurona. Ali nakon nekog vremena, razina se smanjila a broj neurona smanjio iako su subjekti zadržali istu sposobnost igranju Tetrisa. Zaključak cijele priče jest da obavezno nađete neki hobi, ali da ga je preporučljivo mijenjati nakon nekog vremena jer ćete na taj način vježbati i mozak!
No comments