Vinski pojmovi koje mora poznavati svaki pravi muškarac

0

Pravi muškarac ne samo da će za ručkom ili večerom naručiti vino, već mora i dobro poznavati vina. Stoga vam danas donosimo popis pojmova koji bi vam trebali biti dobro poznati.

Aeracija – Postupak je kojim se, u kontaktu sa zrakom, omekšavaju vina bogata taninom. Vino se prelijeva iz bačve u bačvu takozvanim otvorenim pretokom pri čemu za pretakanje vina služi otvorena plitka posuda.

Aroma – Miris vina. Koristi se kao opći pojam za sve mirise vina.

Barrique bačva – mala bačva od hrastovine zapremine 225 litara koja izvorno potječe iz francuskog vinorodnog područja Bordeaux, a danas se koristi u cijelom svijetu. Mlado vino se ulijeva u nove bačve i tamo dozrijeva 12 mjeseci. Drvo mu pri tome daje miris, boju i okus, između ostalog i taninska kiselina.

Berba – naziv za branje grožđa koje se najčešće događa u rujnu i listopadu, ali postoje i kasne berbe koje se događaju i do sredine studenog.

Cabernet Sauvignon – Crvena sorta grožđa izvorno potječe iz Francuske vjerojatno je najpoznatija sorta na svijetu. Vina od cabernet sauvignon imaju nepogrešivo koncentrirani voćni okus, koji podsjeća na crni ribiz i zeleni papar.

Chateau – Francuski naziv za veliko vinarsko gospodarstvo, koristi se u Bordeauxu i drugim regijama.

Chianti – Najpoznatije i najomiljenije talijansko vino koje potječe iz Toscane i uglavnom se sastoji od grožđa sorte sangiovese. Svojom laganom taninskom strukturom i svojim baršunastim nestankom jako se dobro slaže s jelima od tjestenine.

Degustacija – Kušanje pojedinih vina s kasnijom objektivnom evaluacijom pri čemu se ocjenjuju izgled, okus i miris i tada se daju bodovi. Kušači moraju imati sposobnost razabiranja različitih aroma i ekstrakata u vinu, njihovog točnog raspoznavanja te jasnog definiranja i opisivanja.

Dekantiranje – Pažljivo pretakanje vina u vrč zbog uklanjanja vinskog kamena i taloga ili dovođenja kisika radi potpunog razvijanja arome vina.

Graševina – Najpopularnija bijela sorta u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Vina dobivena iz ove sorte imaju ugodnu aromu, zelenkasto-žute su boje, suhog okusa i srednjeg sadržaja alkohola. Najpoznatija vina ove sorte dolaze iz vinogorja Kutjevo i Đakovo.

Karakter – Naziv za dobro vino koje svoje obilježje dobiva pod utjecajem porijekla, sorte vinove loze i tradicionalnih metoda uzgoja. Vino bez karaktera je bez okusa i neprivlačno.

Lako vino – Vina s niskom koncentracijom tanina, nižim udjelom alkohola i s manjom kiselosti. Odlikuje ih pitkost i niža energetska vrijednost u odnosu na teška vina.
Ledeno vino – Visokokvalitetno desertno vino koje se proizvodi od bobica koje su prilikom berbe i muljanja prirodno smrznute. Ima visoku količinu sladora i kiselost te je zbog dobivanja povezanog s mnogo rizika jedno od najskupljih vina.

Malvazija istarska – Najrasprostranjenija sorta u Istri, čija su vina žute boje sa zelenkastim nijansama, punog okusa, aromatična, s karakterističnim mirisom bagremova cvijeta. Najpoznatija vina iz ove sorte malvazija dolaze iz vinogorja Zapadna Istra.

Mlado vino – Vino koje nije prošlo kroz potpunu tehnološku obradu, već samo krzo djelomičnu ili cijelu fermentaciju.

Nestanak – Okus nakon gutanja vina koji se mjeri jedinicom Caudalie, dužinom u sekundama, a ovisno o kvaliteti vina manje je ili više trajan i intenzivan.

Oksidacija – Kemijska reakcija do koje dolazi zbog kontakta vina s kisikom. Vino mijenja svoju boju te dobiva drugačiji miris i okus.

Plavac mali crni – Autohtona sorta vinogradarske podregije Srednja i južna Dalmacija, najpoznatija je dalmatinska sorta. Vina dobivena iz ove sorte obiluju taninom, imaju blago slatkasti okus, gustoću i punoću. Najpoznatija vina dolaze iz vinogorja Pelješac, s južnih padina istoimenog poluotoka.

Rose – Svijetlocrveno vino koje se dobiva iz crvenih bobica. Kožice crvenog grožđa, koje sadrže boju, odvajaju se od soka prije ili malo poslije početka vrenje.

Slatko vino – Vino s ostatkom sladora višim od 50 grama po litri. Ostale kategorije vina su suho, polusuho i poluslatko.

Sorta – Naziv za skup vinove loze koji pripadaju istoj vrsti. Procjena je da danas u svijetu postoji preko 20.000 sorti vinove loze!

Stolno vino  – Najniža kvalitetna kategorija vina u Hrvatskoj. Stolna vina mogu i ne moraju sadržavati oznaku zemljopisnog podrijetla, a propisan im je najmanji sadržaj stvarnog alkohola – ovisno o zonama od 8,5 % do 10,5 % alkohola prema obujmu.

Suho vino – Okus vina s niskom razinom ostatka šećera. Kod vina takvog okusa sadržaj ostatka šećera obično je između 0 i 4 grama po litri.

Tanin – Tvari koje igraju jako važnu ulogu u dozrijevanju vina. Nalaze se u peteljkama, košticama i kožicama grožđa i muljanjem dospijevaju u sok. Vino dobiva dodatne tanine držanjem u drvenim bačvama. Tanini imaju konzervirajuće djelovanje pa su važan sastojak vina namijenjenih za duže čuvanje.

Vrenje – Prilikom vrenja vina šećer u moštu se uz pomoć kvasca pretvara u alkohol i ugljični dioksid. Vrenje se može zaustaviti filtracijom i sumporenjem kako bi se dobio ostatak šećera.

Vrhunsko vino – Najviša kvalitetna kategorija vina u Hrvatskoj. Pod vrhunskim vinom podrazumijevamo: vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih vinorodnih područja, vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih specifičnih vinorodnih područja, predikatna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.

About author

Kult portal

Vodeći se tvrdnjom da nas nitko ne može napraviti boljima nego mi sami, Kult je web magazin namijenjen muškarcima koji se trude i žele biti – bolji

No comments

Nova Jaguarova F-serija

Kupci novog Jaguara imat će priliku izabrati između tri moćne verzije motora   „Osim što će, kao i obično, fantastično izgledati, nova serija Jaguara dolazit ...