Smrt

Smrt: 5 stvari koje biste trebali znati

0

Jedina stvar koju moramo napraviti jest – umrijeti

 

1. OD STAROSTI SE NE UMIRE

Često znamo čuti da je netko preminuo u 90. godini od starosti! Ipak, iako osoba jest bila stara, to naravno nije razlog smrti, već možda okidač za neku bolest koja je uzrokovala smrt. Znanstvenici su složni da starost me nože biti razlog smrti, a posljednji pacijent koji je službeno preminuo od starosti (prema objašnjenju u smrtovnici) jest starac iz SAD-a koji nas je napustio 1951. godine. Najčešći uzrok smrti su kardio-vaskularne bolesti koje su zastupljene sa čak 29% od ukupnog broja preminulih. Slijede infektivne i parazitne bolesti s 23%, maligne bolesti s 12%, respiratorne bolesti s 7%, te tragične nesreće a 6%.

Najduži život u povijesti imala je Francuskinja Jeanne Calment koja je 1997. godine (također, ne od starosti) preminula u 122. godini! Trenutno najstarija živuća osoba je Japanka Misao Okawa koja je prije šest mjeseci proslavila 115. rođendan!

 

2. RASPADANJE TIJELA POČINJE NAKON TRI DANA

Kao i u religiji, i u znanosti sve počinje tri dana nakon smrti. Međutim, dok u kršćanstvu treći dan počinje uskrsnuće, u znanosti počinje razaranje našeg tijela, a sve zbog enzima koji nam inače pomažu. Dok smo živi, ti nam enzimi pomažu u razgradnji hrane koju unosima, a treći dan po smrti odumrle stranice postaju hrana za enzime i bakterije. Njih je posebno puna gušterača koja se doslvono tijekom vremena „sama izjede“. Kako bakterije kreću putem tijela nastavlja se raspadanje. Bakterije također ispuštaju plinove, odnosno jaki smrad, pa će se zbog nastalih plinova tijelo naduti (uključujući čak i penis), a oči ispasti iz očnih šupljina. Nakon tjedan dana koža počinje otpadati, a mjesec dana kasnije preminulom ispadaju zubi, nokti i kosa. Unatoč nekim tvrdnjama, kosa i nokti ipak ne rastu nakon smrti!

 

3. TEST SMRTI JE UKLJUČIVAO I POTEZANJE JEZIKA

Kako su vanjski izgled čovjeka isti kod smrti, kome ili sna, tijekom povijesti nemali je broj onih koji su „čudesno“ uskrsli nakon smrti, ali i onih koji su preminuli jer su zakopani živi. Danas stanje pacijenta nadgledaju monitori pa se razlikuje smrt od kome, lječnici imaju stetoskope kojima bolje čuju puls, ali nekada davno ništa od toga nije bilo na raspolaganju pa su se morale primjenjivati posebne metode kako bi se sa sigurnošću ustvrdila smrt. A te metode su se uglavnom svodile na zadavanje jake boli koja bi „probudila i mrtvog“. Liječnici su tako kapali vreli vosak na dlan „mrtvaca“, davali mu klistir duhanom (!?), gulili kožu sa stopala, zabijali igle ispod noktiju, posebnim strojem mu istezali jezik iz usta (što bi trajalo satima), ili mu zabijali užareno željezo na „stražnji ulaz“. Ako bi žrtve pale na ovim testovima doktor bi rekao „mrtav je!“

 

4. NAKON ODRUBLJIVANJA GLAVE ŽRTVA JE JOŠ UVIJEK SVIJESNA

Kada čovjek premine, prvo što će izgubiti je vid. Nakon toga sljede okus, miris i osjet, dok je sluh, zanimljivo, posljednji osjećaj koji nas napušta. Sve se to naravno događa u milisekundama, ali smrt nekada i nije baš tako brza. Naime, znanstvenici tvrde da će nesretnik kojemu bude odrubljena glava svega biti svjestan još 15 – 20 sekundi nakon što glava bute odvojena od tijela!? Do tog zaključka je prvi došao francuski liječnik Dr. Gabriel Beaurieux koji je 1905. godine svjedočio pogubljenju zatvorenika Henriea Languillea. Zatvorenik je pogubljen giljotinom, a nakon što je glava pala na tlo, Beaurieux je napisao da su se kapci i usne micali, kao da nešto pokušava reći. Francuski liječnik tvrdi da je na to zavikao Languilleovo ime, na što je ovaj otvorio kapke i pogledao u njega!

Ipak, tih 20-sekundi je ništa prema žoharima koji bez glave mogu preživjeti do devet dana nakon čega umru od gladi! Doslovno.

 

5. MRTVACI NAM SPAŠAVAJU ŽIVOTE

Opće poznato je da se svatko može dobrovoljno javiti da se njegovo tijelo donira medicinskim fakultetima kako bi budući doktori na njima mogli vježbati. Ali manje je poznato, da se ljudska tijela koriste i u ispitivanju sigurnosti automobila, kao „žive“ lutke. Naravno, ne koriste ih proizvođači automobila, već se koriste za različite sigurnosne studije, a procjenjuje se da je samo u SAD-u od 80-tih 8.500 leševa korišteno za ova ispitivanja. Za razliku od lutaka, ljudsko tijelo ipak može, u simuliranim sudarima, bolje prikazati unutarnje ozljede! Hvala im, jer i zahvaljujući njima danas imamo sigurnije pojaseve, zračne jastuke, vjetrobranska stakla…

About author

Kult portal

Vodeći se tvrdnjom da nas nitko ne može napraviti boljima nego mi sami, Kult je web magazin namijenjen muškarcima koji se trude i žele biti – bolji

No comments

smasunglg

Što nam spremaju Samsung i LG?

Oba korejska proizvođača, oba ljuti protivnici, već nekoliko godina izdaju top modele koji često postavljaju standarde u mobilnoj tehnologiji, a također su i najveći proizvođači ...