Jesmo li konačno našli planet na koji ćemo preseliti i uništiti ga kao Zemlju?

„Ova vijest odjeknula je poput bombe prije tjedan dana, ali malo je poznato da je planet otkriven već trećeg dana rada teleskopa Kepler!“

Dok se borimo u potrazi za rješenjima globalnog zatopljenja sve je više onih znanstvenika koji smatraju da smo prešli točku bez povratka i da nam spasa nema. Mjesta za paniku još nema, jer to neće biti za vrijeme našeg života, niti naše djece, možda niti naših unuka... Ali će doći, i to dosta prije nego što se smatralo.

Sve ima svoj rok trajanja, pa tako i naš planet Zemlja pa se NASA već odavno bacila u potragu sličnih planeta koje bi u dalekoj budućnosti mogli kolonizirati. Stoga je u svibnju 2009. pokrenut program Kepler, teleskop nazvan po njemačkom astronomu iz 17. stoljeća, sa ciljem pronalaženja planeta sličnih Zemlji.

Planirani rok trajanja Keplera je do kraja iduće godine a do sada je pronašao čak 2.326 planeta sličnih Zemlji. Ipak, nikoji nije privukao pažnju toliko kao Kepler-22b, već sad nazvan i Zemlja 2.0.

Ova vijest odjeknula je poput bombe prije tjedan dana, ali malo je poznato da je planet otkriven već trećeg dana rada teleskopa Kepler u svibnju 2009.! Konačna potvrda nagađanja da je Kepler-22b nastanjiv stigla je konačno 4. prosinca zahvaljujući podacima sa Spitzer svemirskog teleskopa!

Prije Keplera-22b pronađen i Kepler-21b, koji se nalazi u istom sazvježđu i koji rotira oko iste zvijezde slične našem Suncu. Ipak, Kepler-21b, udaljen 600 svjetlosnih godina od nas, je preblizu njihovom suncu pa temperature dosežu i do 1.500 celzija čineći ga tim ipak nenastanjivim.

Kepler-22b je ipak, druga priča. Iako se nalazi bliže svom Suncu, nego naš planet našem Suncu, zvijezda oko koje se vrti je manja i slabijeg inteziteta nego Sunce pa je samim time i temperatura na površini Keplera-22b slična temperaturama na Zemlji.

Osim toga, površina planeta, 2.4 puta većeg od Zemlje, sastoji se od stijena, vode i plinova, baš kao i Zemljina. Njegova godina traje 280 dana, a kako je Keplerova zvijezda manjeg inteziteta dnevna svjetlost je manja za 25%.

Ipak, treba istkanuti da je dosta ovih podataka puko nagađanje. Za konačnu potvrdu trebat će još dosta vremena i prije svega slanje sondi na površinu. Kolonizacija planeta i preseljenje ljudi je moguća ali još uvijek daleka budućnost.