Nezamisliva zima 1929. godine

0

Danas je zima sa početka proslog stoljeća nezamisliva i s razlogom je nazvana „zima 20. stoljeća“

 

I dok smo kako ove, tako i većinu zima posljednjih više od 20 godina naviknuli na relativno blago i toplo vrijeme, nekad davno zime u našim krajevima bile su mnogo oštrije. Osobito je to bilo izraženo u razdoblju tzv. malog ledenog doba, od 14. do 19. stoljeća, kada se znalo dogoditi da se tijekom najjačih zima zaledi i Jadransko more! Dašak takvih zima osjetili smo 1929. godine. Jake zime dogodile su se još nekoliko puta u 20. stoljeću, npr. 1942., 1956. i 1963., no nikad ništa slično 1929. godini.

 

gospiczima

ZAGREB ZAMETEN SNIJEGOM

Početkom siječnja 1929. naše krajeve, a zatim i gotovo cijelu Europu, zahvatila je strašna zima, zima koja je s pravom dobila epitet „zima 20. stoljeća“. Zahlađenje se najprije osjetilo u unutrašnjosti. Novu godinu 1929. Zagrepčani su dočekali u znaku relativno toplog vremena, koje je bilo nastavak sličnog vremena cijele jeseni i početaka zime 1928. Kako  izvori navode, do zore se plesalo i pjevalo u Glazbenom zavodu, u kavanama «Corso», «Esplanade», «Manon» i drugima, gostionicama, na periferiji i planinarskim domovima na Sljemenu, u prostorijama različitih društva i u privatnim stanovima itd. Kako je bilo toplo, doček je prošao bez pahuljica snijega. No, u noći s 1. na 2. sječnja došla je izrazita promjena vremena. Ciklona se sa sjeverozapada Europe premjestila nad Sredozemlje, a u unutrašnjosti Hrvatske pao je snijeg. Istovremeno je ojačala sjevernoeuropska anticiklona. Ona će se sljedeća gotovo tri mjeseca konstantno protezati od Velike Britanije do Sibira i predstavljati ključ ove nemilosrdne zime u Europi. Naime, anticiklona je područje spuštajućeg zraka, uslijed čega se javljaju nepovoljni uvjeti za nastanak oblaka. Tlak zraka u tom području raste, a vjetar puše od središta prema periferiji. Kako je na području anticiklone vedro, tako dolazi do nesmetanog izračivanja topline s površine Zemlje u Svemir u obliku infracrvenog zračenja, dok se, istovremeno, zbog kratkog trajanja osunčanog dijela dana, noću izgubljena toplina ne stigne kompenzirati danju. Zbog toga anticiklone zimi donose postupno hlađenje zraka, a o njihovoj trajnosti, površini i položaju ovisi kakva će zima biti na određenom području.

 

senjzima

SICILIJA NA -26°C

Iznenadni sniježni val  početkom siječnja zahvatio je i druge krajeve. Iz Like su javljali o velikim mećavama na pruzi Zagreb- Split, a dojevljene su snježne mećave i u Austriji, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. Temperatura je naglo pala na većem dijelu kontinenta. U Španjolskoj su se vukovi u pola bijela dana spuštali u sela i napadali stoku i ljude. Mećave su zahvatile i Azurnu obalu; na cesti između Nice i Ventimiglie snijeg je zatrpao stotinjak automobila i turističkih autobusa. Nad Crnim i Egejskim morem puhali su orkanski vjetrovi, a na putu za Izmir potonuo je grčki brod ‘Tamaris’ sa 20 mornara. U Bukureštu i Pragu živa se spustila na -20, a u Bratislavi na -28°C. Međutim, ovo je bio tek početak zime. Tlak zraka u središtima jakih anticiklona koje su se protezale od Velike Britanije do Sibira rastao je i do vrlo visokih 1060 hPa (standardni tlak zraka iznosi oko 1013 hPa). Uslijed prodora ledenog zraka nad Sredozemno more, došlo je do čestih pojava razvoja ciklona, koje su se zatim kretale prema kopnu i donosile snijeg.  Vrlo jaka hladnoća nastupila je sredinom siječnja. U Dubrovniku je palo 20 cm snijega (snježna mećava prije tri godine po službenim mjerenjima donijela je 8 cm snijega), a temperatura na Siciliji spustila se na -26°C! Tako se zadržalo sve do početka veljače, kada je nastupio vrhunac zime. U Dubrovniku se u sred dana mjerila temperatura od -11°C, a od studeni su pucale vodovodne cijevi! Ovakva je temperatura danas u Dubrovniku nezamisliva.

 

cetinjezima

NEPODNOŠLJIVE HLADNOĆE U GORSKOM KOTARU

Svakodnevni život bio je potpuno izbačen iz ravnoteže; u Rijeci se danima nije izlazilo iz kuća, za piće su korišteni otopljeni snijeg i led jer vodovod nije bio upotrebljiv. Od vikenda do vikenda odgađan je i ‘Pokladni – reklamni Korzo’, iako se govorilo da karneval ništa ne može spriječiti. Mrtvi su nerijetko pokapani samo u snijegu jer se do grobnog mjesta nije moglo doći. U Gorskom kotaru hladnoća je bila nepodnošljiva. Na mnogim mjestima snijeg je bio visok po nekoliko metara. Oko Mrkoplja i Sungera bijeli pokrivač bio je toliko visok da su mnogim stablima iz snijega virili samo vrhovi. Bura je podno Velebita bila toliko jaka da je more ponegdje na kopno izbacivalo ribu! U Veneciji su zaleđeni kanali, ali i velike površine mora sjevernog Jadrana a pješke se po ledu moglo šetati poprilično daleko od obale. Snijeg je zameo cijelu obalu, a primjerice na Pagu ga je bilo u nanosima čak do tri metra pa su ljudi iz domova izlazili kroz prozore. Temperatura je u Pragu pala na – 25, Bukureštu -30 , a Varšavi -35°C! U Hrvatskoj je tada Čakovec dosegnuo -36°C, što je do danas neoboren rekord! Oštra zima, nezamisliva za naše krajeve,  zadržala se sve do sredine ožujka, kada je konačno počela popuštati. Posljedice su bile teško sagledive. Kraj članka o ovoj zimi možda je najbolje završiti novinskim komentarom sušačkog Novog lista:

‘Nakon prohujalog užasa: Minuli dani nezapamćene studeni, kakva nije u Hrvatskom primorju, a ni u ostalim našim krajevima već čitavo stoljeće vladala, ostati će nam svima dugo u pameti kao nešto strašno, nešto na što ćemo se dugo s jezom sjećati…’.

 

Napisao: Daniel Pavlinović

 

 

About author

Kult portal

Vodeći se tvrdnjom da nas nitko ne može napraviti boljima nego mi sami, Kult je web magazin namijenjen muškarcima koji se trude i žele biti – bolji

No comments

Koliko pornići uništavaju seks?

Gledanje pornića nije štetno ali vam može usaditi neka nerealna očekivanja   „Sigurno ste se već susreli sa situacijom kada ste pokušali ući na stražnji ...