Centar svijeta, kako se Amerikanci vole pohvaliti, je poznat po Kipu slobode, Central Parku i žutim taksijima

1. NADIMAK VELIKA JABUKA JE POČEO KAO UVREDA

Iako su još u 16. stoljeću područje današnjeg New Yorka otrkili Francuzi, a nakon njih ga posjećivali Španjolci i Englezi, 1624. godine naseilili su ga Nizozemci koji su današnji Manhattan otkupili za alat vrijedan 24 dolara! Novi grad je dobio ime New Amsterdam i u vlasništvu Nizozemaca je bio sve do 1664. godine kada su ga doslovno predali Englezima. Kralj Charles II je predao zemlju svome bratu Vojvodi od Yorka, pa je grad preimenovan u New York. U razdoblju od 1785. do 1790. New York je služio i kao glavni grad SAD-a.

New York je poznat i kao Velika jabuka, nadimak kojega je 1920-tih popularizirao sportski novinar John J. Fitz Gerald. Iako je nastanak samog nadimka još uvijek misterija, u posljednjih 20 godina istraživači su uspjeli otkriti kada se prvi put pismeno spominje nadimak. Prvotno se smatralo da je „Velika jabuka„ derivat od imena vlasnice tadašnje poznate javne kuće – Eve. Međutim, istraživanja su pokazala da se nadimak za New York prvi put spominje 1909. godine u knjizi Edwarda Martina The Wayfarer in New York, u kojoj ljudi iz Kansasa građane New Yorka smatraju pohlepnim, nazivajući ih – Velikim jabukama.

2. U NEW YORKU SE GOVORI PREKO 800 RAZLIČITIH JEZIKA I DIJALEKATA

Posljednja istraživanja su pokazala da čak 47% stanovnika New Yorka govori barem jedan jezik koji nije engleski. Velika jabuka bi se mogla nazvati pravim središtem svijeta jer je u njemu 30% stanovništa koje nije rođeno u SAD-u, a na području cijelog grada se govori nevjerojatnih 800 jezika i dijalekata! U New Yorku se tako mogu čuti i egzotični jezici poput Pirahe, Garifune, Bukharija, Vhlaskija ili Ormurija. Kako bi se zašititli i sačuvali jezici koju su na pragu nestanka Sveučilište u New Yorku je pokrenulo projekt Endangered Language Alliance.

3. KIP SLOBODE JE POKLON FRANCUZA

Nakon što je francuski profesor prava i političar Edouard Rene de Laboulaye 1865. godine komentirao kako bi Francuzi i Amerikanci trebali napraviti spomenik u čast njihova prijateljstva, Francuz Frederic Auguste Bartholdi je 1870. godine krenuo u izgradnju spomenika. Prvo je izradio glavu i ruku koja drži baklu, nakon čega je dizajnirao ostatak spomenika. Glava i ruka su, prije završetka cijelog kipa, bile eksponat na mnogim svjetskim sajmovima, a pet godina nakon početka radova Bartholdi je predložio da Francuzi financiraju izgradnju dok je Američka obveza da pronađu mjesto i izgrade postolje. Kip slobode, koji predstavlja rimsku božicu slobode Libertas, u ruci drži knjigu zakona s uklesanim danom američke nezavisnosti je postavljen 28. listopada 1886. godine, kao poklon francuskog naroda. Postavljen je na ulaz u luku New Yorka kao dobrodošlica svim useljenicima i posjetiteljima.

Kip slobode je danas velika turistička atrakcija, kao i prepoznatljivi simbol New Yorka, koju godišnje posjeti 3,2 milijuna turista!

4. CENTAL PARK JE VEĆI OD MONAKA

Stanovnici New Yorka predah od betona i sveopćeg ludila traže u Cebtral Parku, zelenoj oazi koju s pravom nazivaju „pluća New Yorka“. Jedan od najpopularnijih parkova na svijetu se prostire po površini od 3,4 km2, čime je veći čak i od Monaka!  Ideju o velikom parku, kao mjestu na kojem stanovnici mogu potražiti mir i rekreaciju, iznio je 1848. hortikulturist Andrew Jackson Downing. Inspiraciju je potražio u Europi, a za konačno oblikovanje su se 1858. pobrinuli pisac Frederick Olmsted i arhitekt Calvert Vaux čiji su nacrti pobijedili na gradskom natječaju. Radovi su završili 15 godina kasnije uz trošak od 14 milijuna dolara. Oko 25 milijuna posjetitelja prođe Central Parkom godišnje, a mogu uživati u prostranim livadama (na kojima se održavaju i koncerti) za piknik i sportske aktivnosti, uređenim stazama (čak 93 kilometra) za šetnju i trčanje, ribnjacima, jezerima, mostovima te nizu znamenitosti poput viktorijanskog karusela, egipatskog obeliska, dvorca Shakespearea i zoološkog vrt.

5. ČAK 45% TAKSIJA U NEW YORKU SU HIBRDINA VOZILA

Osim Kipa slobode i Central Parka, svojevremeno i nebodera blizanaca, jedan od najprepoznatljivijih ikona New Yorka su i žuti taksiji. Prvi taksiji su se u New Yorku u srpnju 1897. godine kada je Samuel’s Electric Carriage and Wagon Company pokrenuo posao s 12 taksija. Broj taksija se vremenom povećavao, kako onih licenciranih, tako i nelicenciranih. Da bi napravili taksije uočljivijim, ali i napravili ih prepoznatljivijim od nelecinciranih, John Hertz je ranih 60-tih godina odlučio sva svoja vozila obojati u tzv. kanarinsku žutu. Boja se pokazala punim pogotkom pa su brzo svi sa licencama počeli bojati svoje taksije u istu boju. Od prošle godine su se u New Yorku pojavili i zeleni taksiji koji, za razliku od žutih, mogu voziti samo u gornjem Manhattanu, Bronxu, Brooklynu, Queensu (osim zračnih luka LaGuardia i John F. Kennedy), te Staten Islandu.

Zanimljivo da je čak 6.000, od 12.700, licenciranih taksija hibridi! Po tom prosjeku New York je vodeći u Sjevernoj Americi.