Kobra2

Kobra: 5 stvari koje biste trebali znati

0

Kobre su vjerojatno najzloglasnije zmije, ali stvarnost je u dobrom dijelu potpuno drukčija od priče koja nam je servirana

 

1. POZNATO JE 270 VRSTA I RODOVA KOBRI

Kobre, najpoznatije zmije otrovnice, se mogu pronaći u južnoj Africi, južnoj Aziji kao i na nekim otocima južno-istočne Azije, a svoje ime su dobile od portugalskog naziva „cobra de capelo“, odnosno zmija s kapuljačom. Kobre su otrovnice iz porodice guja, a danas je poznato čak 270 vrsta i podvrsta ovih opasnih zmija. Najbrojnije su prave kobre, koju tvori 22 rodova kobri, među koje su ubrajaju crnovrata kobra, mozambička kobra, crvena kobra, indijska kobra (inače poznata kao najotrovnija), kao i više rodova kobri pljuvačica (južnoafrička kobra pljuvačica, malezijska kobra pljuvačica…).

Posebna vrsta, i daleko najpoznatija vrsta kobri, je kraljevska kobra, a u kobre spadaju i vodena kobra, kobra naočarka, vodena kobra, harlekinska kobra, šumska kobra, pustinjska kobra…

U „rođake“ kobre spadaju i mambe, te koraljne zmije.

 

2. KRALJEVSKA KOBRA JE NAJVEĆA OTROVNICA NA SVIJETU

Vjerojatno najpoznatija zmija na svijetu je kraljevska kobra, koja je ujedno i najveća otrovnica na svijetu. Prosječna dužina joj je nešto manje od četiri metra, ali često naraste i preko pet metara! Kobra je vrlo agresivna, i izuzetno brza i agilna kada napada svoj pljen, te prosječno ugrizom ubrizga 600mg otrova, što je najviše od svih zmija. Otrov ove zastrašujuće zmije je toliko jak da odraslog čovjeka može ubiti za manje od 15 minuta. Ipak, njezino genetsko ime Ophiophagus, koje dolazi od grčke riječi, otrkiva nam da su joj osnovna prehrana druge zmije. Mali pitoni, neotrovnice, pa čak i druge zmije iz roda pravih kobra, čine prehranu kraljevske kobre. Kada nije u prilici uloviti drugu zmiju, hrani se i gušterima i malim pticama. Kraljevska kobra živi do 20 godina.

 

3. KOBRA VIDI POKRETE I NA DALJINAMA OD 100 METARA

Kobre, kao i druge zmije, u lovu i kretanju koriste svoj jezik koji im služi kao svojevrsni radar. Njezin jezik „kupi“ mirise te ih „prosljeđuje“ u posebni repetitor koji se nalazi u gornjem dijelu kobrinih usta, tj. u Jacobsonov organ. Ono što mi njušimo, i za čega nam služi njuh, kobre odrađivaju na ovaj način. Kada osjeti pljen, kobra paluca svojim jezikom kako bi odredila pravac i položaj plijena, pri čemu dva vrha jezika služe kao svojevrsni stereo. U napadu se služe i vidom, koji im nije razvijen kao kod drugih životinja, ali koji im omogućuje da vide pokrete plijena na udaljenosti od 100 metara! Kombinacija jezika, vida, osjeta vibracija na tlu i inteligencije im omogućuje izuzetno uspješan lov!

 

4. KOBRE UOPĆE NISU AGRESIVNE

Iako su zbog svog jakog otrova, i velikog broja smrti koje prouzroče na lošem glasu, kobre uopće nisu agresivne zmije kada su ljudi u pitanju. Kobrama je napad doslovno posljednje rješenje, i prvo će pokušat pobjeći i izbjeći susret. U slučaju da nemaju mjesta za uzmak, kobra će trećinu tijela podići i „napuhati“ vrat, istovremeno sikćući kako bi upozorila i preplašila napadača. Ukoliko je se i dalje provocira, kobra će agresivno krenuti u napad. Međutim, najnovija su istraživanja pokazala da će čak i tada kobra u gotovo 50% slučajeva udariti napadača glavom, i tako izbjegavajući ugriz, ili će ugristi ali bez uštrcavanja otrova (tzv. suhi ugriz). Zbog čega je unatoč tome veliki broj ugriza? Jednostavno rečeno – zbog konstantnih provokacija. Najveći broj ugriza događa se sviračima kobri, pogotovo onima koji pokušavaju napraviti „kobrin poljubac smrti“, odnosno poljubiti je u glavu. Drugi je razlog što je mnoge žrtve ne primjete pa je ugaze za vrijeme šetnji po danu, i pogotovo po noći, ili dok rade u polju.

 

5. SMRT OD UGRIZA MOŽE NASTUPITI ZA MANJE OD SAT VREMENA

Svi smo čuli priče po kojima se u slučaju ugriza kobre žrtva jedva stigne pomoliti prije nego umre. Stvarnost je drukčija, i smrtnost je „samo“ oko 30%, ali se razlikuje od vrste kobre (smrtnost ugriza kraljevske kobre je npr. 50-60% ) i mjesta ugriza. Zubi su im relativno mali te ponekad ne omogućuju efektivno uštrcavanje otrova. Primjerice, kraljevske kobre duge pet metra imaju otrovne zube duge svega 1 cm dok poskok dug jedva 1 m ima otrovne zube jednake veličine. Prilikom ugriza kobra kroz zube ubrizgava otrov koji odmah napada žrtvin živčani sustav. Simptomi su jaka bol, oticanje, zamagljeni vid, vrtoglavica i paraliza. Napredovanje otrova uzrokuje probleme u radu srca i žrtva pada u komu, a zbog respiratornih problema žrtva ubrzo umire. Smrt od ugriza (ako je ugriz smrtonosan) najčešće nastupa u roku od 2-6 sati, ali ako je otrov ubrizgan direktno u venu ona može nastupiti u manje od jednog sata.

About author

Kult portal

Vodeći se tvrdnjom da nas nitko ne može napraviti boljima nego mi sami, Kult je web magazin namijenjen muškarcima koji se trude i žele biti – bolji

No comments

elevatorsex

Prava istina o afrodizijacima

Sigurno ste mnogo puta u životu čuli da je neka namirnica jak afrodizijak. Istražili smo koliko poznati afrodizijaci to doista i jesu   „Unatoč reputaciji ...