Čime su napadale kamikaze?

0

Kada su Japanci počeli gubiti rat okrenuli su se napadajima ratnika samoubojica, a evo čime su kamikaze odlazile na put bez povratka

 

„Oprema letjelice bila je svedena na minimum, a upravljačka svojstva bila su vrlo dobra radi lakšeg pogađanja cilja“

 

Postrojbe kamikaza, osim u sastavu u japanskih zračnih snaga mornarice i vojske, bili su i u sastavu japanskih pješačkih snaga i mornarice. Raznolikost japanskih oružja omogućila je da tokkótai samoubilačke akcije poduzimaju ne samo zrakoplovima. Za samoubilačke napade koristili su se samoubilačkim čamcima(shinýo), kaitenima (ljudska torpeda) i letjelicama na raketni pogon.

 

YOKOSUKA MXY-7 MODEL 11

Imperijalni generalni stožer u ljeto 1944. odlučio se za zaokret u taktici ratovanja protiv saveznika. Taktika je uključivala proizvodnju nekonvencionalnog naoružanja. Dizajnirana je koncepcija letjelica na raketni pogon (tvrdo gorivo), opremljena velikim eksplozivnim punjenjem. Svrha takvih oružja bila je uništiti važne ciljeve, a letjelicom bi upravljao kamikaza. Letjelica je obično transportirana zrakoplovom modela G4M2-E, na 35 km do cilja. Kada bi se odvojila od matičnog zrakoplova, pilot bi je samostalno navodio do cilja, a pri obrušavanju dostizala bi brzinu od 800 kilometara na sat. Konstrukcija spomenute letjelice bila je izrađena od drveta i aluminija. Oprema letjelice bila je svedena na minimum, a upravljačka svojstva bila su vrlo dobra radi lakšeg pogađanja cilja. Pogon letjelice bio je raketni, a sastojao se od triju motora, svaki je motor imao potisak od 800 kilograma. Masa letjelice pod punim teretom iznosila je 2140 kg, dužina krila iznosila su 6,06 m, a visina 1,16 metara. Naoružanje se sastojalo od bombe u nosnom djelu mase 1200 kilograma. Letjelica je ušla u proizvodnju u rujnu 1944. pod nazivom Ohka model 11, a ukupno je proizvedeno 225 letjelica ovog modela do ožujka 1945. godine.

 

TORPEDO

Japanci su razvili i čitav niz malih podmornica kojima su se koristili u napadu na PearlHarbor 1941. godine. Tipična podmornica koju su upotrebljavali kamikaze imala je tri člana posade i torpeda koja su se nalazila na palubi. Tijekom 1944. Japanci su osmislili torpeda I. klase zvane Kaiten, a u ratu na Pacifiku proizvedene su tri klase torpeda klase Kaiten, označene brojevima 1., 2. i 4. Ovaj potonji imao je sljedeće karakteristike: masa 13,2 tone, dužina 16,5 m, širina 1,35 m, snaga motora 180.030 (KS), brzina 40 čvorova, radijus 25 km i eksploziv od 1800 kg, a torpedom je upravljao pripadnik postrojbi kamikaza. Torpeda su transportirale podmornice za daleke oceanske operacije i to klase „Junsen“, klasa „B“, od toga modeli I-36, I-37i I-44, I-56 i I-58. Podmornice klase „B“ prevozile su između 17 i 19 torpeda klase Kaiten.

 

ČAMCI

Japanci su 1944. godine proizveli motorne čamce čija je namjena bila udarom u protivnički brod izazvati detonaciju. Čamcima bi upravljali pripadnici postrojbi kamikaza. Najpoznatiji čamac ovog tipa bio je model zvani Shinyo (oceanski udarači). Osnovne su karakteristike spomenutog modela: masa dvije tone, dužina 6,5 m, širina 1,86 m, 134 KS i maksimalna brzina 28 čvorova. Čamcem su upravljala dvojica pripadnika postrojbi kamikaza. Bojev naboj, jačine 250 kg, bio je smješten u prednjem dijelu čamca. Osim eksploziva, na bokove čamca mogle su se postaviti i dvije rakete kalibra 120 milimetara. Streljačko naoružanje sastojalo se od strojnica kalibra 13,2 milimetara. Ukupno je proizvedeno 150 bojevih čamaca u ratu na Pacifiku.

 

OSTALO NAORUŽANJE

Japanci su ispustili bombe u svibnju 1945. na američku zapadnu obalu. Od japanskog bombardiranja stradalo je nekoliko civila, a prepoznatljivi su u povijesti Drugoga svjetskog rata kao žrtve japanskog napada balonima na Zapadnu obalu. Naime, radilo se o balonima koji su napravljeni od papira i svile, opremljeni protupješačkim bombama od 15 kg i vođeni snagom vjetra. Izvještaji pokazuju da je lansirano oko 9300 balona, a nekih 285 stiglo je do Sjeverne Amerike. Ostali baloni eksplodirali su diljem Kalifornije, a neki su stigli do Aljaske i Meksika. Projekt zvani FUGO (Vjetrovito oružje) obustavljen je zbog toga što balon tipa A nije mogao doseći SAD u proljeće i ljeto.

 

 

Tekst preuzet s vecernji.hr

About author

Večernji

Prvi portal neke novinske kuće u Hrvatskoj stavlja naglasak na kvalitetu tekstova, točnost i pouzdanost informacija. Kliknite vecernji.hr!

No comments