Kategorija: Piće i hrana

Pravi muškarac ne samo da će za ručkom ili večerom naručiti vino, već mora i dobro poznavati vina. Stoga vam danas donosimo popis pojmova koji bi vam trebali biti dobro poznati.

Aeracija – Postupak je kojim se, u kontaktu sa zrakom, omekšavaju vina bogata taninom. Vino se prelijeva iz bačve u bačvu takozvanim otvorenim pretokom pri čemu za pretakanje vina služi otvorena plitka posuda.

Aroma – Miris vina. Koristi se kao opći pojam za sve mirise vina.

Barrique bačva – mala bačva od hrastovine zapremine 225 litara koja izvorno potječe iz francuskog vinorodnog područja Bordeaux, a danas se koristi u cijelom svijetu. Mlado vino se ulijeva u nove bačve i tamo dozrijeva 12 mjeseci. Drvo mu pri tome daje miris, boju i okus, između ostalog i taninska kiselina.

Berba – naziv za branje grožđa koje se najčešće događa u rujnu i listopadu, ali postoje i kasne berbe koje se događaju i do sredine studenog.

Cabernet Sauvignon – Crvena sorta grožđa izvorno potječe iz Francuske vjerojatno je najpoznatija sorta na svijetu. Vina od cabernet sauvignon imaju nepogrešivo koncentrirani voćni okus, koji podsjeća na crni ribiz i zeleni papar.

Chateau – Francuski naziv za veliko vinarsko gospodarstvo, koristi se u Bordeauxu i drugim regijama.

Chianti – Najpoznatije i najomiljenije talijansko vino koje potječe iz Toscane i uglavnom se sastoji od grožđa sorte sangiovese. Svojom laganom taninskom strukturom i svojim baršunastim nestankom jako se dobro slaže s jelima od tjestenine.

Degustacija – Kušanje pojedinih vina s kasnijom objektivnom evaluacijom pri čemu se ocjenjuju izgled, okus i miris i tada se daju bodovi. Kušači moraju imati sposobnost razabiranja različitih aroma i ekstrakata u vinu, njihovog točnog raspoznavanja te jasnog definiranja i opisivanja.

Dekantiranje – Pažljivo pretakanje vina u vrč zbog uklanjanja vinskog kamena i taloga ili dovođenja kisika radi potpunog razvijanja arome vina.

Graševina – Najpopularnija bijela sorta u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Vina dobivena iz ove sorte imaju ugodnu aromu, zelenkasto-žute su boje, suhog okusa i srednjeg sadržaja alkohola. Najpoznatija vina ove sorte dolaze iz vinogorja Kutjevo i Đakovo.

Karakter – Naziv za dobro vino koje svoje obilježje dobiva pod utjecajem porijekla, sorte vinove loze i tradicionalnih metoda uzgoja. Vino bez karaktera je bez okusa i neprivlačno.

Lako vino – Vina s niskom koncentracijom tanina, nižim udjelom alkohola i s manjom kiselosti. Odlikuje ih pitkost i niža energetska vrijednost u odnosu na teška vina.
Ledeno vino – Visokokvalitetno desertno vino koje se proizvodi od bobica koje su prilikom berbe i muljanja prirodno smrznute. Ima visoku količinu sladora i kiselost te je zbog dobivanja povezanog s mnogo rizika jedno od najskupljih vina.

Malvazija istarska – Najrasprostranjenija sorta u Istri, čija su vina žute boje sa zelenkastim nijansama, punog okusa, aromatična, s karakterističnim mirisom bagremova cvijeta. Najpoznatija vina iz ove sorte malvazija dolaze iz vinogorja Zapadna Istra.

Mlado vino – Vino koje nije prošlo kroz potpunu tehnološku obradu, već samo krzo djelomičnu ili cijelu fermentaciju.

Nestanak – Okus nakon gutanja vina koji se mjeri jedinicom Caudalie, dužinom u sekundama, a ovisno o kvaliteti vina manje je ili više trajan i intenzivan.

Oksidacija – Kemijska reakcija do koje dolazi zbog kontakta vina s kisikom. Vino mijenja svoju boju te dobiva drugačiji miris i okus.

Plavac mali crni – Autohtona sorta vinogradarske podregije Srednja i južna Dalmacija, najpoznatija je dalmatinska sorta. Vina dobivena iz ove sorte obiluju taninom, imaju blago slatkasti okus, gustoću i punoću. Najpoznatija vina dolaze iz vinogorja Pelješac, s južnih padina istoimenog poluotoka.

Rose – Svijetlocrveno vino koje se dobiva iz crvenih bobica. Kožice crvenog grožđa, koje sadrže boju, odvajaju se od soka prije ili malo poslije početka vrenje.

Slatko vino – Vino s ostatkom sladora višim od 50 grama po litri. Ostale kategorije vina su suho, polusuho i poluslatko.

Sorta – Naziv za skup vinove loze koji pripadaju istoj vrsti. Procjena je da danas u svijetu postoji preko 20.000 sorti vinove loze!

Stolno vino  – Najniža kvalitetna kategorija vina u Hrvatskoj. Stolna vina mogu i ne moraju sadržavati oznaku zemljopisnog podrijetla, a propisan im je najmanji sadržaj stvarnog alkohola – ovisno o zonama od 8,5 % do 10,5 % alkohola prema obujmu.

Suho vino – Okus vina s niskom razinom ostatka šećera. Kod vina takvog okusa sadržaj ostatka šećera obično je između 0 i 4 grama po litri.

Tanin – Tvari koje igraju jako važnu ulogu u dozrijevanju vina. Nalaze se u peteljkama, košticama i kožicama grožđa i muljanjem dospijevaju u sok. Vino dobiva dodatne tanine držanjem u drvenim bačvama. Tanini imaju konzervirajuće djelovanje pa su važan sastojak vina namijenjenih za duže čuvanje.

Vrenje – Prilikom vrenja vina šećer u moštu se uz pomoć kvasca pretvara u alkohol i ugljični dioksid. Vrenje se može zaustaviti filtracijom i sumporenjem kako bi se dobio ostatak šećera.

Vrhunsko vino – Najviša kvalitetna kategorija vina u Hrvatskoj. Pod vrhunskim vinom podrazumijevamo: vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih vinorodnih područja, vrhunsko vino s kontroliranih i ograničenih specifičnih vinorodnih područja, predikatna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom.

Veliki je broj muškaraca koji piju i vole vino, ali velika je razlika između onih koji ga samo piju i oni koji svakim nepcem uživaju u njegovim čarima. Ukoliko ste među onima koji bi voljeli otkriti sve tajne vina, prvi i osnovni korak je naučiti pravilno ga degustirati.

Ali, zapamtite najvažniju stvar u svemu – degustacija vina bi trebala biti zabava. Nemojte se previše opterećivati hoćete li prepoznati pravo kvalitetno vino ili ne. Ovdje je riječ o tome da razmišljate o vinu onako kako ga vi doživljavate. Baš kao i kod filmova, vi ne morate doživjeti neki film kao i profesionalni kritičar, tako i s vinom. Može vam se svidjeti neko vino koje se možda stručnjacima i neće svidjeti. Nema veze, važno je samo da vi shvatite kako doživljavate vino koje ste već provali, i da ga svojim osjetima doživite u potpunosti.

Vizualno proučite vino. Za degustacije se koriste prozirne čaše baš zato da bi se vino prvo dobro vizualno proučilo. Dobro pogledajte boju i bistroću. Bijela vina trebaju imati boju od nijanse svijetle slame do duboke zlatne, dok crvena od nijanse crvene cigle, pa do skoro modro ljubičaste boje šljive.

Zavrtite vino u čaši. Važno je istaknuti da vino trebate zavrtiti, a ne pošteno izmućkati i izmiješati. Nježnim pokretima zavrtite vino u čaši kako bi se pomiješao kisik s vinom što otvara aromu vina. Ukoliko je vino jače, odnosno ima više alkohola, ostavit će deblje tragove na stjenkama čaše-

Pomirišite vino. Vrtnja je oslobodila aromu i mirise pa je vrijeme da vio i pomirišete. Uradite to tako da prvo primaknete čašu na nekoliko centimetara od nosa, a nakon toga stavite nos iznad čaše. Nemojte zabijati nos u čašu nego iznad čaše i pričekajte nekoliko sekundi da dobro osjetite miris.         Kvalitetna bijela i crna vina će vas podsjećati na voćne ukuse, od lubenice, krušaka i bresaka, do borovnice, trešnju ili višnje. Ukoliko je vino stajalo u bačvi možete osjetiti i vaniliju, cedrovinu ili cimet.

Uzmite gutljaj vina u usta. Vrijeme je za ispitivanje arome, stoga uzmite gutljaj vina ali nemojte gutati. Pređite vinom preko svih dijelova jezika jer različiti dijelovi jezika osjećaju različite ukuse. Bijela vina najčešće uspoređujemo s kruškom, jabukom ili ananasom, a crna s višnjama, šljivama i bobicama. Uzmite si vremena i dobro proučite kakve okuse vam pruža vino koje degustirate.

Progutajte vino. I na kraju vrijeme je da vino prođe i kroz ostatak usta. Kakav je ukupan osjećaj o teksturi vina? Da li vino ima tijelo i strukturu? Da li su komponente dobro uravnotežene i zanimljive? Da li vino prijatno golica sve dijelove usta i zavodi vaše nepce, ili se zadržava samo na pojedinim dijelovima jezika? Vino ne bi trebalo nakon prvog kontakta gubiti utisak na vas, nego bi vas trebalo dalje zavoditi i oduševljavati. Užitak u vinu bi trebao biti potpun. I samo najbolja vina će proći baš svaki test.