10 najlegendarnijih snajperista

0

Ovi su snajperisti bili itekako uspješni u svom poslu te su njihova imena zauvijek upisana na stranice knjiga o ratovanju

 

simo-hayha

SIMO HAYHA

Finski snajperist, poznat i pod nadimkom Bijela smrt, najuspješniji je snajperist u povijesti. Potvrđeno mu je 505 pogodaka puškom, dok je još 200 ostvario strojnicom, a zajedno s nepotvrđenim pogotcima brojka se kreće iznad 800! Hayha je sve te brojke ostvario u samo tri mjeseca krajem 1939. i početkom 1940. godine kada su Sovjeti napali Finsku. „Lovio“ je sam na temperaturama i do -40, a ujedno je osmislio i neke taktike koje su danas osnova – oblačio se u bijelu kamuflažnu odoru, pravio je zaklon od snijega te je pušku (na kojoj nije koristio teleskop kako bi bio manja meta) maskirao snijegom, a ujedno je snijeg držao u ustima kako mu se ne bi stvarala kondenzacija pri disanju! Hayhu je na kraju 6. ožujka 1940. pogodio neprijateljski metak i odnio mu pola glave. Svijesti je došao sedam dana kasnije, na dan potpisivanja primirja između Rusije i Finske, a nakon rata je postao poznati uzgajač pasa koji je često lovio s finskim predsjednikom!

 

Hathcock

CARLOS NORMAN HATHCOCK II

Vijetnamci se nisu ni približno bojali napalma koliko su se bojali Bijelog pera, snajperiste čiju su glavu procijenili na 30.000 dolara (prosječna nagrada za američkog snajperista je bila oko 5.000). Hatchock, koji je nadimak dobio jer je na kapi nosio bijelo pero, na kraju je imao 93 potvrđena pogotka, a mnogi od njih su danas legendarni. Pune 34 godine stajao je njegov rekord kao najdalji pogodak u povijesti (2.286 metara), a u snajperskim školama s posebnim se poštovanjem govori o njegovom pogotku kojim je „skinuo“ vijetnamskog snajperistu koji je sijao strah među Marincima. Hathcock ga je pogodio kroz njegov teleskop što znači da su u tom trenutku Hathcock i Vijetnamac nišanili jedan u drugog! Ipak, najimpresivniji je njegov pogodak visokog vijetnamskog čelnika. Hathcock se trebao došuljati do pozicije udaljene 1.500 metara, šuljajući se milimetar po milimetar puna četiri dana. U jednom trenutku je na njega čak stao neprijateljski vojnik!

 

kyle

CHRIS KYLE

Najubojitiji američki snajperist, čiji ćete život vrlo brzo gledati u filmu Američki snajper, karijeru je završio s 160 potvrđenih pogodaka. Pripadnik legendarnih SEAL-a osobno tu brojku nije smatrao važnom, već mu je prema njegovim riječima važnija bila brojka ljudi za koje je mislio da ih je mogao spasiti. Za svoj prvi pogodak, ženu koja se sa djetetom u ruci spremala baciti bombu na Marince, rekao je da je žena ionako bila mrtva onaj trenutak kada je odlučila baciti bombu, a da se on samo pobrinuo da ne ubije nikoga od „dobrih momaka“. Dok je među Marincima bio poznat kao „legenda“, među Iračanima je dobio nadimak Vrag Ramadija, te je njegova glava u početku procijenjena na 20.000 dolara dok se na kraju cifra popela na čak 80.000! Nakon četiri ture u Iraku, i s ozbiljnim problemima s PTSP-om, Kyle je napustio vojsku te se posvetio suradnji s vojnim veteranima i invalidima. Ubio ga je na streljani 2. veljače 2013. godine  Eddie Ray Routh, 25-godišnji ratni veteran kojem je Kyle pokušavao pomoći.

 

zaytsev

VASILY ZAYTSEV

Junak Sovjetskog saveza svoju slavu doživio je za vrijeme bitke za Staljingrad kada je u nešto malo više od mjesec dana ubio 225 neprijateljskih vojnika, uključujući 11 njemačkih snajperista, pri čemu je doslovno sijao strah među Wermachtovim vojnicima. Njegova službena brojka je na kraju rata iznosila 242, iako se opravdano smatra da je imao preko 400 pogodaka, pri čemu su neki od pogodaka bili s udaljenosti većih od 1.000 metara! Zaytsev je često mijenjao svoje pozicije, izbjegavajući na taj način otkrivanje, a najčešće je koristio uzvisine, skrivajući se u ruševinama i vodovodnim cijevima, odakle je vrebao neprijateljske vojnike. Ujedno je osmislio taktiku kojom je za lov koristio „skaute“, što je danas postala normalna praksa. Njegova karijera je prekinuta u veljači 1943. kada mu je šrapnel od minobacačke granate ozlijedio oko. Slavu je stekao nakon filma Neprijatelj pred vratima, iako su njegov lov i nadmudrivanje s neprijateljskim snajperistom vrlo vjerojatno izmišljotina.

 

pavlichenko

LYUDMILA PAVLICHENKO

Kada je u lipnju 1941. godine pokrenuta operacija Barbarossa, 24-godišnja Pavlichenko je bila na posljednjoj godini studija u Kijevu. Bila je među prvima koji su se dobrovoljno prijavili u vojsku te je dodijeljena 25. pješačkoj diviziji, i to kao medicinska sestra. Ali, Pavlichenko je odbila odlučna u namjeri da njezin doprinos borbi za oslobođenje bude veći, pa je postala jedna od 2.000 žena snajperista (samo 500 ih je na kraju preživjelo). Samo nekoliko dana kasnije, koristeći dobro poznatu poluatomatsku pušku SVT-40 upisala je prva dva pogotka, a do kraja rata broj se popeo na čak 309, od čega je 356 otpalo na neprijateljske snajperiste! Brojka bi sigurno bila i veća da u siječnju 1942. godine nije ranjena u minobacačkom napadu. Pavlichenko se htjela vratiti na front, ali kako je imala status heroja, Sovjeti su je odlučili koristiti u „marketinške svrhe“ putujući po SAD-u i Kanadi. Postala je čak i prvi sovjetski državljanin kojeg je primio američki predsjednik!

 

Sidorenko

IVAN SIDORENKO

Iako se na nekim listama na prvo mjesto stavlja Mihail Ilych Surkov s 702 pogotka (velika većina nepotvrđenih pogodaka) najuspješniji sovjetski snajperist svih vremena je bio Ivan Mikhaylovich Sidorenko s točno 500 pogodaka (gotovo svi potvrđeni). Sidorenko se Crvenoj armiji priključio 1939. godine, a svoju sklonost snajperima pokazao je za vrijeme bitke za Moskvu gdje se borio kao dio posade minobacača. Njegova uspješnost sa snajperima je brzo primjećena pa je Sidorenko dobio zadatak da obučava i druge vojnike. Bili su toliko uspješni da su Njemci slali svoje snajperiste kako bi ih ulovili, ali bez uspjeha. Sidorenko se s vremenom probio do pozicije zamjenika zapovjednika 1122. pješačke regimente koja se borila na baltičkoj fronti, ali je unatoč tome često išao na teren, vodeći svoje učenike sa sobom. Ranjen je više puta, najozbiljnije u Estoniji 1944. godine, te je ostao u bolnici do kraja rata. Odlikovan je ordenom heroja Sovjetskog saveza.

 

alleberger

JOSEF SEPP ALLERBERGER

Jedan od najuspješnijih njemačkih snajperista Drugog svjetskog rata je na Istočnoj fronti kao dio 2. bojne 144. lakopješačke brigade zaslužan za smrt 257 savezničkih vojnika. Sin austrijskog stolara je na Istočni front poslan kao puškostrojničar, a nakon što je ranjen kod Stavropola počeo je eksperimentirati s zarobljenom Mosin Nagant puškom s optikom s kojom je „skinuo“ 27 neprijateljskih vojnika. Njegov talent je brzo primjećen pa je ekspresno poslan u snajpersku školu gdje je podučen Wermachtovoj taktici korištenja kišobrana (s kojeg je skinuta tkanina) kao lako prijenosnog oslonca za pušku, kao i korištenja lišća za kamuflažu. Za svoj postignuća nagrađen je željeznim viteškim križem, a nakon rata posvetio se stolarstvu. Godine 2005. je izašla knjiga Snajper na Istoku: Memoari Josefa Allerbergera u kojoj su najbolje opisane strahote rata na ruskom frontu.

 

Hetzenauer

MATTHAUS HETZENAUER

U istoj jedinici s Allerbergerom, a nekoliko puta i zajedno s njim u akciji, služio je još jedan Austrijanac koji će postati najuspješniji njemački snajperist Drugog svjetskog rata – Matthaus Hetzenauer. Iako se njemačkoj vojsci kao snajperist priključio prilično kasno, u srpnju 1944. godine, boreći se samo četiri mjeseca na bojištima Karpata, Mađarske i Slovačke, Hetzenauer je upisao čak 345 potvrđenih pogodaka. Odlikovao se izuzetnom preciznošću, a njegov najdalji zabilježeni pogodak je iznosio 1.100 metara. Koristio je Karabiner 98k snajpersku varijantu sa 6x optikom, kao i Gewehr 43 s 4x optikom. Zatrašujuće je i pomisliti koliko bi bio njegov skor, i koliko bi savezničkih života još oduzeo da nije dobio ozbiljnu ozljedu glave u topničkom napadu u studenom 1944. godine, zbog čega je proglašen nesposobnim za daljnje ratovanje, a dok se oporavljao u bolnici zarobile su ga sovjetske snage u čijem je zatvoreništvu proveo idućih pet godina. Kao i Alleberger, i Hetzenauer je nagrađen željeznim viteškim križem.

 

taofang

ZHANG TAOFANG

Kineski snajperist koji se borio u Korejskom ratu 1953. godine nije razvikan kao ostali snajperisti s ove liste, ali je riječ o jednom od najubojitijih snajperista svih vremena. Nakon što je u kineskoj vojsci proveo dvije godine, Taofang je zajedno sa svojom 214. pješačkom regimentom poslan na planinski lanac Sanggamnyong u Sjevernoj Koreji. Naoružan već tada 60 godina starom Mosin-Nagant puškom bez optike, Taofang je 18 dana strpljivo čekao neprijatelja. Kada ga je konačno ugledao, ispalio je 12 zrna i sve ih promašio!? Taofang se nije dao pokolebati, već je naučio iz svojih pogrešaka, počeo koristiti nišan te je već idući dan jednim pucnjem pogodio neprijateljskog vojnika. Dan kasnije, sa devet pucnjeva pogodio je sedam neprijatelja (podsjetimo, bez optike), da bi u samo 32 dana koliko je aktivno proveo na fronti ostvario čak 214 potvrđenih pogodaka čime je postao najuspješniji kineski snajperist svih vremena.

 

Sing

BILLY SING

Vjerojatno najlegendarniji snajperist Prvog svjetskog rata je bio William Edward Sing, Australac kineskih korijena, koji je svoju slavu stekao za vrijeme bitke za Galipolje. Nakon izbijanja Prvog svjetskog rata Sing se odlučio prijaviti u australsku vojsku, ali je prvotno odbijen jer je samo onima europskog porijekla bilo dozvoljeno služiti u carskoj vojsci. Tijekom bitke za Galipolje ostvario je 150 potvrđenih pogodaka, što je itekako impresivan broj kada se uzme u obzir nepreciznost tadašnjih pušaka kao i nedostatak optike, iako mnogi smatraju da je stvarna brojka dobro preko 300. Sing je unosio nemir među turske vojnike koji su navodno čak raspoznavali njegove pucnjeve u odnosu na ostale snajperiste, a nakon nekog vremena u lov na Singa je poslan njihov najbolji snajperist Abdul strašni. Abdul i Sing su na kraju i imali okršaj, ali je turski snajperist izvukao deblji kraj, nakon čega je pod turskom topničkom paljbom Sing jedva izvukao živu glavu.

About author

Kult portal

Vodeći se tvrdnjom da nas nitko ne može napraviti boljima nego mi sami, Kult je web magazin namijenjen muškarcima koji se trude i žele biti – bolji

No comments

Je li ženama mjesto u Formuli 1?

Bizarna nesreća španjolske vozačice pokrenula je lavinu degutantnih komentara na račun nesretne Marie de Villote i ženskih vozača   „Ova statistika definitivno ide u prilog ...