10 implantata koji će nas pretvoriti u superljude

0

Na mjestu gdje danas nosimo ručni sat, ispod kože ćemo ugrađivati pametne telefone. A njegovi će nam zvučnici biti ugrađeni u kosti

 

Danac Neil Harbisson prvi je službeno priznati kiborg na svijetu. Rođen je kao daltonist i već godinama živi s malom kamerom fiksiranom na glavu koja mu, izravno povezana s mozgom, pomaže u raspoznavanju boja. Harbisonna je danska vlada, na njegov zahtjev, službeno priznala kao kiborga te mu je ovaj naziv uveden u osobne dokumente.

Na drugom kraju svijeta, u SAD-u, američka vojska već godinama eksperimentira s HULC-om – Human UniversalLoadCarier – sustavom egzokostura koji vojnici mogu postaviti na sebe. Oni im omogućuju golemu snagu i izdržljivost. Ovi su sustavi već toliko razvijeni da ulaze u redovitu uporabu ne samo američkih vojnika već i partnerskih vojski poput one iz Južne Koreje.

No ljudi kojima tehnologija ugrađena u tijelo olakšava ili omogućuje život zapravo se nalaze svuda oko nas. Koliko ljudi danas ima ugrađen pacemaker koji omogućava stabilan rad srca? Ili umjetnu pužnicu koja im omogućuje da čuju? Umjetni kuk? Svima njima bez suvremene tehnologije život bi bio puno teži, možda čak i nemoguć.

No prava revolucija tek dolazi. U sljedećih nekoliko godina dogodit će se velik tehnološki iskorak te će golem broj ljudi imati u svojim tijelima ugrađene raznorazne naprave. Mnoge od njih neće biti egzistencijalno bitne za čovjek: riječ je više o tehnološkim umecima ili implantatima koje ćemo nositi ispod kože, a koji će naše živote učiniti ugodnijima i lakšima. Zapravo, svijet ubrzanim koracima ide prema tome da uz pomoć implantata postanemo pravi superljudi.

Jedna od prvih takvih naprava koja bi mogla biti dostupna bogatijem dijelu svijeta mobilni su telefoni ugrađeni u podlakticu vlasnika. Pokusi s ovom vrstom tehnologije već su obavljeni, a prošle si je godine umjetnik Anthony Antonellis već ugradio RFID komunikacijski čip koji mu omogućava punu uporabu smartphona koji mu se sada nalazi pod kožom. Doduše, još uvijek nisu razrađeni svi detalji koji bi omogućavali laganu i nesmetanu uporabu “potkožnog mobitela”, no već se eksperimentira i zaslonom koji bi slike projicirao iz unutrašnjosti ruke na umjetnu ljudsku kožu, koja bi pak bila ugrađena na podlakticu lijeve ruke. Na mjestu gdje ljudi danas najčešće nose ručni sat. Naravno, ovi mobiteli morali bi imati i zvuk, pa se upravo eksperimentira zvučnicima ugrađenima u kosti. Njihove vibracije ljudi ne bi osjećali, ali bi zato zvuk koji dopire iz unutrašnjosti bio kristalno čist.

Ipak, koliko god ugrađeni mobitel bio (ne)praktičan, većina će uređaja koje ćemo uskoro imati u tijelu pratiti zdravstveno stanje vlasnika. Tako bi druga vrsta implantata za koje se vjeruje da će prilično brzo ući u uporabu mogli biti umjetni organi.

Danas tisuće ljudi čekaju da im se nađe prikladan donor za transplantaciju srca, bubrega, pluća ili cijelog niza drugog organa. Uskoro takvih lista čekanja neće biti, a proizvodnja umjetnih organa zapravo se zasniva na prilično jednostavnom konceptu. Od pacijenta se uzima nekoliko stanica koje se u posebnim laboratorijima umnožavaju više desetaka tisuća puta stvarajući pri tome “materijal” za izradu organa. Potom se ove stanice unose u bioprinter koji “ispisuje” potreban organ. Kako je organ načinjen od stanica samog pacijenta, ne postoji opasnost od njegova odbacivanja te nema potrebe za posebnim lijekovima koji smanjuju imunitet pacijenta. Ova tehnologija zapravo je već u uporabi jer je do sada izvedeno nekoliko transplantacija kože u kojima je ona “proizvedena” na ovaj način.

Implantati će, zanimljivo, pomagati i u planiranju obitelji. Umjesto sadašnjih kontraceptivnih metoda, pilule ili kondoma, u skoroj budućnosti koristit će se mikročip koji će otpuštati male količine kontracepcijskog hormona. Iako će biti ugrađen u tijelo, ovim će se mikročipom upravljati posebnim daljinskim upravljačem koji će vlasnik imati kod sebe. Jednostavno, onog trenutka kada odluče da im kontracepcija ne treba, vlasnici će ga daljinskim upravljačem ugasiti. Kada budu ponovno htjeli kontracepcijsku zaštitu, vlasnici ga jednako tako pritiskom na tipku daljinskog upravljača usmjerenog prema tijelu upaliti. Mikročip, koji će biti pogodan za ugradnju i muškarcima i ženama, već je naveliko u razvoju, ovih ga mjeseci dovršava američki MIT, a cjelokupan razvoj financira zaklada Melinde i Billa Gatesa.

Četvrta tehnologija za koju futurolozi smatraju da je “pred vratima” čipovi su koji nadgledaju zdravstveno stanje vlasnika. Riječ je o svojevrsnim cyber implantatima koji su povezani s mobitelima njihovih vlasnika i koji neprestano nadziru promjene u tijelu, ali i liječe određene bolesti ili pomažu u održavanju tretmana pri kroničnim bolestima. Tako se već danas na Sveučilištu u Bostonu testira bionički čip koji, komunicirajući s pametnim telefonom vlasnika, nadzire neprestano razinu šećera u krvi kod dijabetičara signalizirajući kada je vrijeme za inzulinsku injekciju. Ovakva vrsta mikročipova primjenjiva je za cijeli niz kroničnih ili akutnih bolesti.

U razvoju je, među ostalim, i revolucionarna tehnologija koja povezuje misli s akcijama. Konkretno, riječ je o implantatu koji bi nepokretnim ljudima i ljudima s tjelesnim oštećenjima omogućio pretvaranje misli u djela. Tetraplegičari će moći mislima upravljati robotskim rukama, hvatati objekte, samostalno se hraniti, listati novine… U krajnjem slučaju, moći će mislima surfati internetom, čak i bez potrebe za zaslonom računala jer će im slika i zvuk izravno dolaziti u receptore ovog implantata koji je povezan s njihovim mozgom.

Ova zapanjujuća tehnologija i nije tako daleko koliko se može činiti. Prema tvrdnjama Intela, najvećeg svjetskog proizvođača čipova, njihov implantat koji se već razvija pod imenom BrainGate predviđa da će ovi uređaji biti dostupni pacijentima već 2020., odnosno već za pet godina.

Implantati koji će biti ugrađeni u tijelo ipak nisu vezani isključivo za zdravstvo i liječenje. Dobar dio njih usmjeren je i na praktičnost i olakšavanje života. Jedan od njih je pametna tetovaža. Naime, ukrašavanje tijela tintom posljednjih je desetak godina doživjelo procvat, a šare na tijelu sve su značajniji modni detalj. Znanstvenici su uočili potencijal tetovaža te je gotovo sigurno da će one uskoro biti ključevi koje nećemo moći izgubiti i šifre koje će nemoguće biti zaboraviti. Drugim riječima, tetovažama će se moći otključavati brave na automobilima, otvarati ulazna vrata stanova, zahvaljujući njima ulazit će se u sustave osobnih računala ili pametnih telefona. Naravno, ovdje je riječ o posebnim, digitalnim tetovažama koje se iglom unose pod kožu, a koje se temelje na nanooptodima, posebnim sustavima koji ne samo da mogu komunicirati s drugim uređajima već i mijenjaju boju kada njihovu vlasniku padne ili naraste razina šećera u krvi. Razvija se čak i mogućnost da digitalne tetovaže proizvode struju iz znoja, čime bi se punile baterije prijenosnih telefona, iPada ili ostalih elektroničkih naprava koje tog trenutka vlasnik tetovaže drži u ruci.

Sedma zanimljiva tehnologija koja će za koju godinu ući u rutinsku uporabu jest cyper pilula. Doduše, riječ je o napravici koja se ne ugrađuje u tijelo, već se proguta, ali je vrlo korisna. Ova tableta povezana je s vašim pametnim telefonom, ali i s računalom liječnika. Kada je progutate, ona obavi pregled cijeloga tijela i unutrašnjih organa. Zaboravite na gastroskopiju, rendgenska snimanja, rektalne preglede i preglede prostate, sve će to obaviti mala bijela tabletica tijekom samo jednog potpuno bezbolnog i prolaza.

Doduše, cyber pilula ne može otkriti ono što užasava najveći broj pacijenata, a to je razvoj tumorskih stanica. No, i za to postoji odgovora, doduše ne u obliku tablete, već pametne prašine. Riječ je o sustavu izuzetno malih elektroničkih naprava ne većih od zrna pijeska koje se ugrađuju po cijelome tijelu. Radeći zajedno, tvore posebnu obrambenu mrežu koja nadzire tijelo i alarmira pri pojavi tumorskih stanica. Pametna prašina imat će mogućnost lokalnog ubrizgavanja lijekova za uništavanje tumorskih stanica u njihovu ranom stadiju, ali i ubrizgavanje lijekova za suzbijanje boli.

Naravno, sve ove električne uređaje smještene unutar tijela trebat će pogoniti određenom vrstom energije. Upravo zbog toga u razvoju je posebna, biorazgradiva baterija koja bi osiguravala potrebnu struju za sve ove naprave koje ćemo uskoro ugrađivati u tijelo. Biorazgradivu bateriju ovoga trenutka razvija Sveučilište Cambridge, a ovaj će se uređaj, nakon što bude potrošen, jednostavno rastopiti u tijelu i otići u krvotok. Naravno, prije toga će signalizirati da je potrebno ugraditi dodatni izvor energije u nositelja, a tek potom će se prepustiti biorazgradnji. Jedna od mogućnosti koja se također razmatra jest izrada biorazgradivih baterija koje neće biti punjene prije ugradnje, već će se struju stvarati iz glukoze njihova nositelja. Prema procjenama, i jedna i druga varijanta imaju podjednako dobre šanse za uspjeh.

Deseta, ali u javnosti najčešće spominjana tehnologija koja bi uskoro mogla zaživjeti u našim tijelima identifikacijski su čipovi. Umjesto osobnih iskaznica ili putovnica nosit ćemo pod kožom ugrađene čipove na kojima će biti smješteni svi podaci o identitetu, državljanstvu i socijalnom stanju. Hoće li to biti dobra stvar? Praktično će sigurno biti, no koliko će biti dobro, tek ostaje da vidimo. Iako sve ovo izgleda kao da ćemo ispod svoje kože nositi gomilu metala, riječ je ipak o sićušnim čipovima koje nakon ugradnje uopće nećemo osjećati. Svijet je budućnosti pred nama, čovjek punom brzinom razvija prijevozna sredstva, računala i robote. Red je da se posveti i sebi te da uz pomoć implantata postanemo zdraviji, brži, sretniji, s puno većim mogućnostima. Da postanemo superljudi.

About author

Večernji

Prvi portal neke novinske kuće u Hrvatskoj stavlja naglasak na kvalitetu tekstova, točnost i pouzdanost informacija. Kliknite vecernji.hr!

No comments

Hennessey Venom GT Spyder

Raketa proizvedena u Texasu dostiže nevjerojatnu brzinu od 443 km/h! „Sve to je više nego dovoljno da Venoma protjera do 443 km/h uz ubrzanje od ...